Unutar zidova kazališnih institucija, posjećenost baletnih predstava nije na najvišoj razini. Ovaj trend nije specifičan samo za Rijeku ili Hrvatsku, već se može primijetiti globalno. Balet kao umjetnička forma najviše oživljava tijekom božićnog razdoblja s izvedbama „Orašara”.
Međutim, kada suvremeni balet pogledaju ljudi koji rijetko posjećuju kazalište (prije izvedbe napravila sam anketu, nitko od gledatelja nije ranije pogledao balet, a nisu baš česti posjetitelji niti drugih kazališnih programa) budu prepuni oduševljenja, kada bez prethodnog poznavanja sadržaja, stoje cijelu izvedbu, plešu u ritmu glazbe, plješću nakon svake solo i grupne izvedbe, te uzbuđeno komentiraju s prijateljima: „Jesi li vidio ovo?“ i „Vau!“… Kada ansambl ne napušta pozornicu nakon četvrtog naklona zbog snažnog aplauza i ovacija, jasno je da je postignut najveći mogući uspjeh. Na podu, u prvim redovima, sjedila su djeca, ljudi sa psima, a zaustavili su se i brojni dostavljači Wolta. Svi zajedno pratili smo baletni ansambl koji je prikazivao onu najtežu stranu umjetnosti; potragu za domom, potragu za osjećajem pripadnosti. Sjajni plesači obratili su se publici među kojima je bilo mnogo onih koji taj osjećaj doma još uvijek traži i priželjkuje. Balet koji je otvorio „Riječke ljetne noći” okupio je brojne sugrađane ispred ljetne pozornice u Art-kvartu Benčić. Balet „Grand finale: The Turtle and the Phone Booth” privukao je pažnju publike iz svih sfera. Svi komentari izrečeni u tihim šaputanjima bili su vrlo pozitivni, puni oduševljenja. Otišli su samo najstariji gledatelji koji nisu pronašli sjedeća mjesta, dok su znatiželjnici stalno pristizali privučeni plesom.
Kada su prestale „Riječke ljetne noći”?
Na brojne upite o prestanku manifestacije i traženja uzroka, na press konferenciji intendant Marin Blažević je izjavio: „Riječke ljetne noći održavane su redovito u različitim formatima do 2017. kada smo na prijedlog tadašnjeg Odjela za kulturu i gradonačelnika Vojka Obersnela organizirali festival u suradnji sa svim drugim kulturnim ustanovama Grada Rijeke i PGŽ-a. Sljedeće godine su Riječke ljetne noći bile integrirane u program Ljeta u prijestolnici. Godine 2019. je također bio integriran u pripreme za program Europske prijestolnice kulture, a tada je odlučeno da se 2020. Riječke ljetne noći neće održati kao poseban festival s obzirom na to kako je u sklopu EPK-a planiran ekstenzivan, ambiciozan cjelogodišnji program. Tada je uslijedila pandemija koja je trajala sve do proljeća 2022. godine“.
Ovogodišnje Riječke ljetne noći donose 16 različitih dramskih, baletnih i koncertnih programa. Ravnateljica Hrvatske drame, Ana Vilenica, istaknula je četiri „atraktivna i privlačna“ gostovanja koja u Rijeku dolaze zahvaljujući K-HNK programu: „Maratonci trče počasni krug“ i „Let iznad kukavičjeg gnijezda“ HNK u Osijeku, „Tiha noć“ HNK u Splitu te „Čekajući Oresta“ HNK u Varaždinu. Uz njih, istaknula je i povratak uspješnice s nezavisne scene, dokumentarne predstave Kolektiva Igralke i Tjaše Črnigoj „Cure“ nastao u koprodukciji „Zajca“ s Igralkama i Zavodom VIDNE. Uz njih, Hrvatska drama za nadolazeću ljetnu sezonu pripremila je i jednu posebno premijeru, svevremensku sentimentalnu farsu „Romanca o tri ljubavi“ Antuna Šoljana u režiji Denisa Brižića, ali i obnovu predstave prema romanu Daše Drndić, „Leica format“, u novom, autentičnom prostoru Art-kvarta „Benčić“. Koncertnu stranu Riječkih ljetnih noći sačinjavaju simfonijski koncerti „Oda radosti“ i „Puccini Gala te udaraljkaški koncert „Uživajte u ritmu!“. Maestro Valentin Egel ističe kako je ovo „treći ovosezonski Beethoven“ nakon što je Riječki simfonijski orkestar prethodno već izvodio Treću i Petu simfoniju. Ipak, Deveta simfonija predstavlja „simfoniju nad simfonijama“ koja se u Rijeci izvodi u kritičnom trenutku za Europu: “Gledajući na aktualna politička zbivanja i europske izbore, Deveta simfonija je divan podsjetnik na kakvu Europu želimo i kako bi ona trebala izgledati.“ S druge strane, „Puccini Gala“ proslava je velikog opernog skladatelja Giacoma Puccinija tijekom koje će biti izvedeni odabrane arije i scene: „Pokazat ćemo punu snagu riječke Opere tijekom ove proslave na kojoj će nastupati Riječki simfonijski orkestar, Riječki operni zbor te mnogobrojni solisti.“ Konačno, Egel ističe kako se Riječkim ljetnim noćima svojim programom pridružuju i udaraljkaši koji su „već prošle sezone pokazali kako imaju odličan, inovativan program.“ Ravnateljica Baleta Maša Kolara istaknula je baletnu okosnicu Riječkih ljetnih noći: „Grand finale“ Nadava Zelnera i baletni diptih „Sad i nikad više“. Uz njih, publika će imati priliku uživati i u koncertu Ibrice Jusića, kao i komornom mjuziklu „Jalta, Jalta u izvedbi obitelji Surian“, ali i zaputiti se sve do Zagreba gdje Riječke ljetne noći riječku publiku vode na operu Giuseppe Verdija, „Rigoletto“.
Istaknuta fotografija i galerija: Sanja Prodan
