U riječkoj Gradskoj vijećnici, 16. i 17. listopada održat će se jubilarna deseta Međunarodna konferencija o industrijskoj baštini, u organizaciji udruge Pro Torpedo, koja već dvadeset i dvije godine promiče i čuva riječku industrijsku i pomorsku baštinu. Ovaj znanstveni skup, svojevrsna kruna rada udruge, najavljen je na konferenciji za novinare u Velikoj vijećnici riječkog Pomorskog fakulteta.
Glavna tema ovogodišnje konferencije bit će „Luke i pristaništa na morima, rijekama, jezerima i kanalima“, a čitavu ovu riječku priču predstavili su Jakov Karmelić, Nana Palinić, Velid Đekić, Julija Lozzi Barković i Ana Perić Hodžić, dekanica Pomorskog fakulteta i predsjednica znanstvenog savjeta konferencije.
– Rijeka je oduvijek bila grad mora, brodograditelja, mornara, pomoraca, pomorska tradicija je duboko utkana u identitet, naše ljude i razvoj našega grada, rekla je u uvodnom slovu dekanica Pomorskog fakulteta, uz dodatak da je ovakav znanstveni skup uvijek dobra prigoda za razvoj novih spoznaja, novih ideja, otvaranje novih tema okrenutih prema moru i rijekama, ali i razmjenu mišljenja, nova poznanstva i nove suradnje.
Udruga Pro Torpedo osnovana je 2003. godine, zadaća joj je promicati vrijednosti industrijske baštine Rijeke u lokalnom i međunarodnom kontekstu, a djeluje kroz istraživanja, razgovore, predavanja i organizacijom međunarodnih konferencija. Do sada je organizirano devet konferencija s različitim temama, jubilarna deseta bit će posvećena temama koje su odredile razvoj gradova uz more, rijeke, jezera i kanale.
– Luke su velike infrastrukture, koje zbog svojih tehničkih karakteristika bitno utječu na identitet i život naselja u kojemu se nalaze. Zbog globalnih procesa i promjena u lučkim tehnologijama, mnoge povijesne luke se napuštaju, a lučke aktivnosti izmještaju se iz gradova u kojima su nastale. Time se oslobađa bogata graditeljska baština. Ove godine glavnu temu smo odredili s više pod tema, a kako bismo što šire obuhvatili što ona zaista podrazumijeva. Naši predavači govorit će o povezanosti lučke baštine i gradova uz mora i rijeke, odnosno u kojim se odrednicama razlikuju i na koji su način različite lučke aktivnosti utjecale na razvoj gradova i mjesta uz te luke, rekao je Jakov Karmelić.
Strukturu konferencije, broj izlagača i teme kojima će se na konferenciji baviti, predstavila je Nana Palinić.
– Prijavljeno je 68 predavača iz Hrvatske, BiH, Slovenije, Srbije, Makedonije, SAD-a, Mađarske, Nizozemske i Malte, a na konferenciji će biti prezentirane 42 teme. Glavnoj temi, luke, posvećen je dominantan dio izlaganja. Prvog dana bit će prezentirane teme vezane uz svjetske i europske luke, uključujući Kinu, Egipat, Mezopotamiju, Siriju, Maltu, Tursku, Veliku Britaniju i teme vezane uz Rijeku, a drugog dana će biti dio tema vezan uz Istru, Dalmaciju, ali i unutrašnje luke koje su nam posebno zanimljive, luke na rijekama Kupi, Savi, Dravi i Dunavu, ali i opće teme. Bit će obuhvaćeno razdoblje od prapovijesti do današnjih dana, različiti su i pristup i autori i teme. Imat ćemo i nekoliko obilazaka, posjet Lučkom kontrolnom centru, motornom brodu Galeb i posjet kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala, a obići ćemo i Metropolis. Pristup temama bit će interdisciplinaran. Podržali su nas Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija, Turistička zajednica Grada Rijeke, Pomorski fakultet, Građevinski fakultet i Centar za industrijsku baštinu.
Nakon svake konferencije udruga Pro Torpedo tiska zbornik radova, kako je to naglasio Jakov Karmelić do sada je objavljeno devet zbornika s ukupno 6299 stranica bogate znanstvene i stručne građe. U Velikoj vijećnici Pomorskog fakulteta predstavljena su dva koja do sada nisu bila predstavljena, Zbornik posvećen sedmoj konferenciji, tema koje je bio „Torpedo – povijest i baština“, te Zbornik devete konferencije, kada se govorilo o industrijskom naslijeđu nakon 1945. godine. Zbornike su predstavili Velid Đekić i Julija Lozzi Barković.
– Na konferenciji izlaganje uvijek traje desetak, najviše petnaest minuta, a autor uvijek ima puno više za reći i šteta je da se to dugogodišnje istraživanje ne objavi i da ne ostane za neke buduće čitatelje, naglasio je Velid Đekić istaknuvši da je svaki Zbornik gusta enciklopedija podataka pa entuzijastički vjeruju da ima smisla da ti podaci budu objedinjeni na jednom mjestu i da se ne zagube negdje, kako to tok vremena već zna učiniti.
– Mislim da se isplatilo čekati ovaj sedmi Zbornik, to je bila vrlo uspješna konferencija, vjerujem da će i Zbornik biti takav, uspješan. Konferencija je bila posvećena našem svjetski poznatom izumu torpedu, skup je bio organiziran povodom 150 godine našega Giovannija Luppisa i našega Roberta Whiteheada. Jedna od ključnih karakteristika je jako velik broj izlagača sa svih strana svijeta, a to svjedoči tome koliko je naš torpedo svjetski atraktivna tema. Pored eksperata iz Hrvatske, BiH i Slovenije, tu su eksperti s tekstovima iz Mađarske, Nizozemske, Njemačke, Austrije, Italije, Norveške, Poljske, Danske, Australije. Creme de la creme svjetske torpedistike se našao u Rijeci, a sada i između korica sedmog Zbornika. Riječ je o 58 radova, obrađenih s različitog diskursa, pravo bogatstvo tema, autora i pristupa, rekao je Velid Đekić, naglasivši da je glavni urednih Zbornika bio Marko Smoljan.
Deveti Zbornik „Industrijsko naslijeđe nakon 1945.“ ima 48 znanstvenih i stručnih radova, od čega 33 u obliku cjelovitih članaka koji kroz različite tematske cjeline istražuju procese industrijalizacije, arhitektonske i urbanističke fenomene, društvene i kulturne transformacije u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata.
– Radovi predstavljaju širok raspon pristupa, prostornih viđenja od Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, do međunarodnih primjera, upućujući na neophodnost interdisciplinarnog proučavanja industrijske baštine u okviru suvremenih promjena, deindustrijalizacije i prenamjene tih prostora. Radovi su podijeljeni u nekoliko skupina, prva skupina radova objedinjena je pod naslovom Industrijsko naslijeđe iz doba socijalizma, nadalje Utjecaj politike na proces industrijalizacije, Planska industrijalizacija, Industrijski giganti kao nositelji gospodarskog razvoja, Teška industrija i elektroindustrija, Pioniri poslijeratne industrijske arhitekture, Žene i industrija, naglasila je Julija Lozzi Barković, uz Nanu Palinić i Kristinu Pandža glavna urednica Zbornika.
Istaknutu fotografiju snimio Kristian Sirotich
#Jakov Karmelić #Julija Lozzi Barković #Nana Palinić #Pomorski fakultet #Pro Torpedo #Velid Đekić
