Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja je, čini se, više zabrinuta za povijest nego budućnost. Inflacija praćena ogromnim poskupljenjima u svim životnim segmentima zadnjih godina neumorno narušava kvalitetu hrvatskog stanovništva, turizam na Jadranu je odavno omasovljen, a u zadnjih nekoliko godina donosi više štete nego koristi. Niz je problema koji pogađaju ovu državu (od školstva, zdravstva, manjka kvalitetne radne snage, korupcije i tako dalje), a u javnim diskursima intenzivno odzvanjaju rasprave o političkoj povijesti ovih prostora, kojekakvi Thompsonovci pa i od zadnjeg tjedna Dabri, oko kojih se vode najžustrije rasprave, pa i prosvjeduje. I dok se u Lijepoj našoj još uvijek “na noževe” raspravlja o Ustašama i Partizanima, a i pokušava revitalizirati povijest, u stvarnom svijetu hrvatske građane pogađaju puno realniji i opasniji problemi. Pritom je važno naglasiti da problem iskrivljavanja povijesnih činjenicama te manipuliranje njima nije zanemariv, ali on u tolikoj mjeri zaokuplja diskurs u Hrvatskoj da postaje sve jasnije kako je riječ o čistoj distrakciji od stvarnih problema kojih je u Hrvatskoj napretek.
Stoga podsjećamo na par aktualnosti “za zabrinuti se”.
Prosječni troškovi života u Hrvatskoj pokazuju koliko je teško uskladiti standard s realnošću rasta cijena. Prema posljednjim, nedavno objavljenim podacima globalne baze Numbeo, četveročlana obitelj mora “izaći na kraj” s oko 2706 eura samo za osnovne životne potrebe poput hrane, prijevoza, režija i odjeće – bez troška najma stana, zdravstvene zaštite, osiguranja ili automobila. U četiri najveća grada situacija varira: u Splitu su troškovi najviši (~2948 eura za četveročlanu obitelj), u Zagrebu blizu prosjeka (~2818 eura), Rijeka je nešto niža, a Osijek “najpovoljniji” (~2479 eura). Ako se uračuna najam stana, troškovi naglo rastu – u Splitu najamnina za jednosobni stan izvan centra često prelazi 660 eura, a u centru i 900 eura, dok je u Osijeku znatno niža. Ove brojke ilustriraju svakodnevnu borbu građani s inflacijom i rastom troškova života, a ipak često ostaju u drugom planu.
Cijene stambenih objekata i dalje rastu
Prema zadnjim podacima DZS-a, cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u trećem tromjesečju 2025. porasle su u prosjeku za 2,9 posto u odnosu na prethodni kvartal, a na godišnjoj razini za 13,8 posto. Najveći rast zabilježen je u Zagrebu – kvartalno 4,9 posto, godišnje 16,8 posto. Na Jadranu su cijene porasle 0,5 posto kvartalno i 9,2 posto godišnje, dok su u ostatku Hrvatske porasle četiri posto kvartalno i 17,1 posto godišnje. Novi stambeni objekti bilježe sličan trend, s rastom cijena od 2,6 posto kvartalno i 12,2 posto godišnje.
Izloženost djece nezdravoj hrani postaje ogroman javnozdravstveni problem
U Hrvatskoj je izloženost djece nezdravoj hrani sve ozbiljniji problem. Djeca su svakodnevno izložena oglasima za zaslađena pića, slatkiše, grickalice i brzu hranu, u medijima, školama i neposredno u okolini školskih ustanova, što oblikuje njihove prehrambene navike i dugoročno zdravlje, objava je HZJZ-a od ovog tjedna. Naime, svako treće osnovnoškolsko dijete pretilo je ili ima prekomjernu tjelesnu masu, što povećava rizik od kroničnih bolesti i psiholoških problema. Stručnjaci upozoravaju da problem nadilazi osobni izbor ili roditeljsku skrb – sustav i regulativa često ne osiguravaju zaštitu, a društvo je preplavljeno privlačnim, ali nutritivno nepovoljnim proizvodima.
Pandemija i porast online sadržaja dodatno su povećali vrijeme djece pred ekranom i izloženost reklamama pa stoga stručnjaci predlažu strožu regulaciju oglašavanja, edukaciju djece i roditelja te promicanje zdravih opcija u školama.
Milijunske količine opasnog otpada u Lici
U Lici je, prema izjavi saborskog zastupnika Zvonimir Troskot iz stranke Most, iz inozemstva odloženo gotovo milijun tona opasnog otpada, što predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju lokalnog stanovništva i okoliša. Prema Troskotu, radi se o količini koja bi, slikovito rečeno, bila jednaka situaciji u kojoj bi svaki građanin Zagreba iskrcao tonu opasnog otpada u Liku. Otpad, koji dolazi iz talijanske kompanije Stena, navodno se planira prerađivati i ugrađivati u građevinski materijal poput cigli i ploča. Troskot upozorava da takav materijal može sadržavati kancerogene tvari poput PFAS kemikalija i PAH ulja te da njegova eventualna upotreba u građevinama predstavlja dugoročni rizik za zdravlje, osobito djece.
Troskot također navodi da slučaj nije ograničen na jednog poduzetnika, nego da bi isto zbrinjavanje opasnog otpada moglo uključivati i druge kompanije, te da je podnio zahtjev ministrici zaštite okoliša i energetike za detaljnije informacije o podrijetlu, količini i zakonitosti tog otpada.
Poskupljenje dopunskog osiguranja
Cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a porasla je u veljači s 9,29 na 15 eura, što na godišnjoj razini znači povećanje sa 111 na 180 eura. Iako se promjena odnosi na sve korisnike, HZZO ne šalje pojedinačne obavijesti, pa su građani za poskupljenje saznali iz medija ili vlastitog praćenja Narodnih novina i internetske stranice Zavoda.
Korisnici sami trebaju obračunati razliku u cijeni za dane od 1. veljače do datuma dospijeća u veljači, dok se umirovljenicima koji plaćaju obustavom na mirovinu iznos usklađuje automatski. Dio građana ima pravo na besplatno dopunsko osiguranje prema prihodovnom cenzusu, trenutno 214.586 umirovljenika i članova kućanstava s niskim primanjima.
U Zagrebu je održan prosvjed protiv planske industrijske farme pilića u Sisačko‑moslavačkoj županiji, koji su organizirali lokalni građani i aktivisti zabrinuti zbog ozbiljnih ekoloških i zdravstvenih rizika koje bi takav objekt mogao donijeti. Sudionici skupa upozorili su da je projekt masovne proizvodnje peradi dizajniran na način koji bi doveo do znatnog onečišćenja zraka, tla i voda, stvarajući “eko bombu” u neposrednoj blizini naselja i rijeke Kupe.
Prosvjednici su istaknuli da se radi o modelu industrijske farme koja bi, prema njihovim procjenama, proizvodila ogromne količine otpada, neugodne mirise i emisije štetnih plinova, bez odgovarajućih mjera zaštite okoliša i kontrole. Zabrinutost je dodatno pojačana s obzirom na to da se takvi objekti često grade daleko od javnog nadzora, a potencijalne štete mogu trajno narušiti kvalitetu života lokalnih zajednica, zdravlje stanovništva i okoliš. S druge strane, investitori tvrde da bi farma doprinijela otvaranju novih radnih mjesta i razvoju gospodarstva u regiji, no protivnici projekta naglašavaju da gospodarski razvoj ne bi trebao biti postignut na uštrb okolišne sigurnosti i javnog zdravlja.
Korupcija kao peronospora – najveća prijetnja Hrvatskoj
Sociolog Ivan Perkov s Hrvatskih studija prije desetak dana je upozorio da je korupcija u Hrvatskoj toliko normalizirana da se društvo na nju prilagodilo, iako godišnje košta 8,5 milijardi eura – dvostruko ili trostruko više od proračuna za zdravstvo. Korupciju je usporedio s peronosporom koja polako uništava cijeli vinograd: jedno nepravilo ponašanje širi se i zahvaća cijeli sustav. Također je istaknuo da korupcija uključuje nepotističko zapošljavanje nesposobnih u državnom i javnom sektoru, što dugoročno urušava funkcioniranje društva. Jedini način borbe prema njemu je obrazovanje i građanski odgoj, kako bi se promijenio društveni model i percepcija politike.
Istaknuta fotografija: Matej Marjanović
#2026 #DZS #Hrvatska #prosvjed
