Ožednio sam na putu do Sušaka. Skoro je ljeto i svake godine je sve toplije. Nije puno, ali je gesta. Jedna lipa[1] i špina uz miljokaz na Piramidi. Kad se sadilo iskorištena je prilika i da se uredi parter, pa je cijeli dio oko obeliska nekako zaokružen. Spuštam se u pothodnik. Vijadukt se naslonio na dvije palače ispod kojih je davno bila plaža, ali što ćemo sad. To je Rijeka. Kada se gradio pasaž, dva metalna kioska bila su i zamišljena tako. Da ga ožive. Pije se kava, u hladu, s pogledom na Brajdicu. Neki čak i čitaju. I ne radi se o još jednom kafiću ili restoranu, njih na Sušaku sada ima taman. Pothodnik je dugo bio mjesto koje se izbjegava do razine da je mnogima draže trčati preko dvije trake brze ceste. Danas je u jednom od kioska Sušački odjel Gradske knjižnice. Omjer knjiga na istoku i zapadu Rijeke bliži je sredini, a slično se događa i s drugim postotcima.
Strossmayerovu je preporodila ona odluka Grada o privremenom korištenju.[2] Radi se o Odluci o Izmjenama i dopunama Pravilnika o utvrđivanju zakupnine i djelatnosti u poslovnom prostoru, kao i nizu povezanih akata kojima je Grad Rijeka odlučio da u praznine na Sušaku usele ljudi. Nekad večernje predavanje, nekad atelje na par mjeseci, a nekad dvije godine za obrt koji se diže na noge. Stavljanje praznih nekretnina na raspolaganje susjedstvu, kao što to u Rijeci inače biva, dugo je bilo blokirano u očekivanju spasonosnih investitora. Kada je prostor u lošem stanju, a kvart uspavan, za njega najčešće ne postoji veliki interes tržišta. Osim što propada, neiskorišteni prostor negativno utječe na okruženje i funkcioniranje šireg urbanog tkiva. Privremeno korištenje dopušta da se prostori održavaju, pa i revitaliziraju. Obuhvat na koji se odnosi novi Pravilnik zahvaća pothodnik na Piramidi, Strossmayerovu ulicu, blokove uz Rječinu, niz prizemnica nekadašnje tržnice te Križanićev prolaz. Princip je u prvom redu namijenjen nekretninama u vlasništvu Grada Rijeke, no sinkronizirano se potiče i privatnike, županiju i državu. Najamnine su smanjene, a korisnici su ponekad i oslobođeni naknade uz uvjet adaptacije. U zadnjih šest mjeseci napunilo se jedanaest izloga, pa se i ostatak susjedstva počeo prirodno krpati. Najbliži dućan, svježe voće i povrće, više nisu preko Rječine, na pola puta do Trsata niti u Toweru. Mislim, kužim da je vani to normalna stvar, ali za ovo je Rijeka ipak dobila neke nagrade. I drugo je kad vidiš da je ispred onog zaobljenog lokala kod Građevinske, a ne na Korzu, red ljudi.
Sušakom šeću ljudi. U stanovito doba dana sretate na stanovitom mjestu stanovite ljude, koji obično drže ruke u džepovima, okreću se prema Rijeci kao magnetna igla.[3] Spuštam se prema Građevinskoj školi. S obje strane trga, u ulicama Franje Brentinija i Milana Smokvine Tvrdog cijeli svibanj neće biti ni prometa ni parkiranja.[4] Uglavnom, hodam prema tamo da doživim taj novi buvljak.
[1] Lipa je stablo po kojem u lipanj miriši Karlovac, a miljokaz nulta točka ceste prema Karlovcu. Grad Karlovac mogao bi Rijeci pokloniti jednu lipu iz svog rasadnika, uskoro će 300. obljetnica Karolinške ceste.
[2] Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske donesena je 2017. godine, a u njoj se po prvi puta spominje potreba ‘privremenog aktiviranja napuštenih i nekorištenih nekretnina za koje nije moguće predvidjeti trenutak privođenja planskoj namjeni odnosno osigurati sredstva za provedbu kvalitetne urbane preobrazbe ili sanacije.’ Na važno mjesto u realizaciji privremenog korištenja zgrada i prostora Strategija postavlja gradove, kao i samu državu, koji bi trebali imati aktivnu ulogu u podupiranju kvalitetnih inicijativa civilnog i privatnog sektora. Inače, Politecnico di Milano od 2016. godine nudi poslijediplomski studij Alati i strategije za privremeno korištenje slobodnih prostora. Berlin je stari aerodrom privremeno pretvorio u jedan od svojih najvećih parkova, koji je gradskim referendumom 2014. godine trajno zaštićen. Pula je kroz uspješnu suradnju javnog i civilnog sektora svoju kasarnu preobratila u Društveni centar Rojc, središte društvenog i kulturnog života grada. Ovakve taktike doprinose urbanoj transformaciji i često postaju odskočna daska za razvoj trajnih, velikih projekata. Više o privremenom korištenju na primjeru Londona možete pročitati u studiji koju je 2018. godine izradio Centre for London.
[3] Rečenica je preuzeta iz zbirke feljtona Sušačke subote, koju je Nikola Polić pisao od 1923. do 1946. godine, a koja je izdana 1989.
[4] Taktički urbanizam odnosi se na kratkoročne i niskobudžetne promjene u urbanom tkivu koje predstavljaju odgovor na potrebe i izazove s kojima se susreće neko susjedstvo, a koje kroz privremeno testiranje mogu usmjeriti pametna i dugoročna urbanistička rješenja. Više o važnosti taktičkog urbanizma možete pročitati u Priručniku za implementaciju strategija zelene urbane obnove koje je izdalo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, a koji bi gradovima diljem Hrvatske trebao služiti kao vodič i smjernica.
Istaknuta fotografija: Mara Prpić
#GKR #Grad Rijeka #Odluka o privremenom korištenju #Sušak #Urbani separe
