Tragovima Frankopana: Neodoljivi Gorski kotar

Povijest obitelji Frankopan proteže se kroz više od devet stoljeća. Njihovo se ime prvi put povezuje s područjem Gorskog kotara u zapisima iz 15. stoljeća, u sudskoj odluci kojom im se zabranjuje ubiranje pristojbi od zagrebačkih trgovaca na posjedima u Moravicama, Delnicama, Lokvama i Brodu. Upravo ta mjesta danas čine dio starog frankopanskog puta koji je povezivao unutrašnjost s Primorjem.
Kroz kulturno-turističku rutu Putovima Frankopana moguće je upoznati njihove utvrde, dvorce i priče koje svjedoče o bogatoj ostavštini ove plemićke obitelji.

Dvorac Zrinskih u Čabru; fotografija: Gorskikotar.hr

U središtu Čabra uzdiže se dvorac (kurija) Petra Zrinskog, sagrađen 1651. godine. Od izvorne građevine očuvani su dijelovi zidova, kula te svodovi prizemlja središnjeg dijela. Danas se u dvorcu nalaze Zavičajna zbirka, galerija umjetnina Vilima Svečnjaka i Interpretacijski centar “Putovima Frankopana”.

U središtu Broda na Kupi nalazi se trokatni dvorac kvadratnog tlocrta koji je 1651. dao sagraditi knez Petar Zrinski, vjerojatno na mjestu starijeg frankopanskog kaštela iz 15. stoljeća. Oko dvorca su nekoć stajale obrambene zidine, danas nestale. Unutrašnjost dvorca čuva stalni postav “Divljina s pogledom na more” i Interpretacijski centar iste rute.

Kaštel Zrinskih Brod na Kupi; fotografija: Gorskikotar.hr

Na rubu guste crnogorične šume, na blagoj uzvisini, smješten je dvorac koji su izgradili Frankopani. Prema predaji, ovaj grad nikada nisu osvojili Turci. Uz dvorac se nalazi i kapelica sv. Antuna Padovanskog.
Tijekom 19. stoljeća dvorac je promijenio vlasnike: najprije ga je posjedovao grof Laval Nugent, a krajem stoljeća riječki trgovci Feliks i Josip Neuberger. Oni su ga obnovili u romantičnom duhu vremena.

Kaštel u Severinu na Kupi, okružen parkom, također je bio frankopanski posjed. U pisanim se izvorima spominje od 1558. godine. To je jednokatna građevina četverokutnog tlocrta s unutarnjim dvorištem i arkadama, te s četiri ugaone cilindrične kule koje su nekada služile obrani.

Dvorac Severin na Kupi; fotografija: Gorskikotar.hr

Gomirje se prvi put spominje 1461. godine, kao dio Modruške županije. Nakon što su Osmanlije razorile frankopanski kaštel i crkvu, ovo je područje naseljeno pravoslavnim ratnicima koji su ga trebali štititi. Manastir Gomirje, posvećen Rođenju svetog Jovana Preteče, najzapadniji je pravoslavni samostan u Europi i važan duhovni centar regije.

Uz stari frankopanski dvorac nalazi se perivoj koji čini jedinstvenu cjelinu s pogledom na rijeku Kupu i njezinu dolinu. Park, spomenik parkovne arhitekture, uredio je nekadašnji vlasnik Ivan Oršić. Sastoji se od tri razine – uz dvorac se nalaze drvored božikovine, stabla Lawsonovog pačempresa i divljeg kestena, dok južnu stranu krase brijestovi, tisa i šimšir. Na donjoj razini perivoja nalaze se skupine starih stabala koje svjedoče o stoljetnom trajanju ovog prostora.

Istaknuta fotografija: Dvorac Zrinskih u Čabru; fotografija: Primorsko-goranska županija

Nasumičan izbor

Upišite pojam za pretragu ili pritisnite ESC za povratak na stranice

Skoči na vrh