U Rijeci predstavljen roman Aritmija zemlje Mladena Blaževića

U riječkoj knjižari V.B.Z. na Korzu predstavljena je nova knjiga riječkog autora Mladena Blaževića, roman Aritmija zemlje. Uz autora su o knjizi govorili urednik Andrija Škare, dok je razgovor moderirao Marko Hadjer. Riječ je o opsežnom i slojevitom romanu na kojem je Blažević radio gotovo deset godina, a koji kroz pet vremenskih linija – od prapovijesti do suvremenosti – istražuje odnos čovjeka, prostora i povijesti.

– Mogao bih puno pričati o romanu, ali odmah želim reći da je razlog što je tako velik taj što sam ga pisao deset godina“, rekao je Blažević na početku promocije. Roman je, kako je objasnio, nastajao u dugim vremenskim razmacima, a završio ga je nakon što je dobio stipendiju Ministarstva kulture za dovršetak rukopisa.

– Trajalo je dugo, ne zato što sam odugovlačio, nego zato što sam ga želio završiti onako kako sam zamislio.

Početna iskra romana nastala je sasvim slučajno, nakon autorova preseljenja u istarsko selo Ćuki. Na padinama iznad doline Mirne, istražujući okolni krajolik, Blažević je naišao na arheološki lokalitet.

– Radio sam kao fizički radnik na arheološkim istraživanjima pa sam lako prepoznao brončanodobnu gradinu, prisjetio se Blažević. Susjed mu je tada spomenuo obližnju špilju, a kada ju je pronašao, otkrio je da je prepuna arheoloških tragova. Tek nakon nekoliko posjeta primijetio je detalj koji je pokrenuo cijelu priču – uklesanog jelena na stijeni.

– Po kalcifikaciji je bilo jasno da je riječ o nečemu jako starom. Doveli smo arheologe koji su lokalitet ucrtali u karte, ali mene je to i dalje kopkalo. Tako je nastao lik arheologa Marka Erora, koji počinje kopati po slojevima vremena.

Roman Aritmija zemlje isprepliće pet vremenskih slojeva: prapovijest, brončano i željezno doba, Napoleonsko razdoblje, završetak Drugog svjetskog rata i suvremenost. Blažević priznaje da je takva struktura ambiciozna, ali i da je bila dio njegove autorske znatiželje.

– Kako godine prolaze, sve me više zanima daleka prošlost. Već sam u romanu Ilirik uživao stvarajući taj svijet. Takve romane volim čitati, a još više pisati“, rekao je otkrivajući da je pokušao obuhvatiti ključne povijesne trenutke koji su oblikovali prostor Istre i šireg jadranskog područja – od susreta neandertalaca i modernog čovjeka, preko društvenih promjena u vrijeme dolaska Rimljana i Napoleona, do dramatičnih promjena nakon Drugog svjetskog rata.

Urednik romana Andrija Škare istaknuo je kako je rukopis pratio još dok je nastajao.

– Mladen mi je godinama davao do znanja da ova knjiga postoji. Kada sam dobio rukopis bio sam oduševljen“, rekao je Škare kojega je posebno impresionirala činjenica da je svaki vremenski sloj napisan posebnim stilom i jezikom.

– Kada čitate pojedini sloj, imate osjećaj da ste u njega teleportirani. Zaista ste u tom vremenu i prostoru. Mladen je to izveo gotovo nekom vudu-vještinom.

Na pitanje kako bi roman opisao u jednoj rečenici, Škare nije dvojio.

– Rekao bih – remek-djelo. Neki su me upozorili da time autoru radim medvjeđu uslugu jer će svi tražiti razlog zašto to nije remek-djelo. No razmislio sam i dalje stojim iza toga.“

Rad na romanu bio je izazovan i zbog načina na koji je nastajao.

– Pisao sam ga deset godina, na različitim uređajima i u različitim verzijama. Dio teksta bio je u Wordu, dio na tabletu, a dio je povremeno nestajao, rekao je Blažević kroz smijeh.

Škare se nadovezao šalom: „Dio mi je poslao u Wordu, a dio na glinenim pločicama.“

Iako roman zahvaća golemo vremensko razdoblje, radnja je smještena uglavnom u Istru. Blažević pritom spaja elemente povijesnog romana, znanstvene fantastike i filozofske priče o čovjekovu mjestu na planetu.

– Nisam ljubitelj ni povijesnih romana ni znanstvene fantastike, ali ovaj roman lagano zagazi u oba žanra, a da ne prijeđe granicu, primijetio je Škare.

Naslov romana povezan je s idejom „aritmije zemlje“, motivom koji se provlači kroz sve slojeve priče – od vulkanskih erupcija i potresa do simboličnih poremećaja u ljudskim društvima.

– Imao sam i osobno iskustvo s aritmijom pa sam se poigrao idejom da postoji neka vrsta povezanosti između aritmija srca i aritmija planeta, objasnio je autor.

U jednoj od interpretacija, Zemlja u romanu gotovo postaje aktivni sudionik povijesti.

– Iz perspektive planeta čovjek je možda poslužio za ono što je trebalo. Zemlja ima vremena, puno više nego mi, rekao je Blažević dodavši na kraju promocije da bi mu najvažnije bilo da knjiga potakne čitatelje na razmišljanje.

– Volio bih da ljudi uživaju dok čitaju, ali i da se zapitaju o povijesti, o izvorima informacija i o tome što uzimamo zdravo za gotovo, zaključio je Blažević.

Istaknutu fotografiju snimio Kristian Sirotich