Ostat će zapisano da je 21. prosinca 2023. godine jedan od najznačajnijih datuma u novijoj riječkoj, a možda i u cjelokupnoj povijesti ovog poviješću prožetog grada. Baš na taj datum Rijeka je dobila ono što mnogi gradovi u bližem i nešto širem okruženju nemaju, velebnu zgradu narodne knjižnice potencijale koje sve Riječanke i svi Riječani, ali i svi oni što ovom gradu svakodnevno gravitiraju iz raznih razloga, tek moraju upoznati.
Ljudski lanac formiran je oko 13 sati, baš u to vrijeme od Filodrammatice do Art kvarta Benčić krenuli su posljednji primjerci knjiga što su pohranjene u novu zgradu Gradske knjižnice Rijeka, sve generacije Riječanki i Riječana zdušno su se uključile u završni čin preseljenja, u jednom trenutku volonterskog posla prihvatio se i gradonačelnik Marko Filipović s prvim suradnicima, čekao se trenutak kada će ona posljednja knjiga što je preostala doći do Art kvarta.
Kako čitati grad Radmile Matejčić odabrana je kao knjiga što će posljednja popuniti novi fundus Gradske knjižnice Rijeka, puno je simbolike zašto je odabrano upravo ovo kapitalno djelo, Rijeka će se odsad moći čitati kao niti jedan grad u Hrvatskoj, svečanost otvaranja najmodernije knjižnice u Hrvata pohodila je brojna svita uzvanika, predvođena Zoranom Milanovićem, predsjednikom Republike Hrvatske.
Čast da Kako čitati grad unesu u atrij novog riječkog hrama knjige i predaju je na knjigomat pripala je gospođi Mirni Potkovac Endrighetti i djevojčici Noemi Janjatović.
– Sjećam se opojnog mirisa knjižnice i tog stida kojega osjećaš dok knjižničarki objašnjavaš zašto nisi pročitao Mazgu i Češljugara. Bio sam na otvorenju EPK, nakon nesreće koja je zadesila Rijeku i EPK uzrokovana koronavirusom ova je zgrada kao neka vrsta apoteoze novog doba. Rijeka je dobila fascinantnu knjižnicu, nacionalnu knjižnicu. Čestitam svima i imam na čemu čestitati. Svima poručujem da novce iz europskih fondova grozničavo troše, uskoro će nas uvjeravati da ne pripadamo prijateljima kohezije, svaki euro mora biti iskorišten, ova zgrada bit će svjedočanstvo koliki su potencijali tog fonda. Čestitam ekipi koja je ovo završila, čestitam Vojku Obersnelu koji je ovo započeo. Neka mladi ljudi ovdje grade sebe i svoj grad i nego ga nastave čitati onako kako su ga čitale generacije, s govornice je poručio Zoran Milanović, predsjednik RH bio je posljednji u nizu govornika, prije nego je sva svita uzvanika krenula istraživati što to novu zgradu Gradske knjižnice Rijeka čini tako posebnom i toliko značajnom. Ne samo za Rijeku i ovu regiju, već za čitavu Hrvatsku.
O impresivnom zdanju biranim je riječima govorio i riječki gradonačelnik Marko Filipović, zahvalivši se u svom obraćanju svim ljudima koji su dali obol realizaciji ovog projekta, od ljudi zaposlenih u Gradskoj knjižnici Rijeka i njezinom ravnatelju Niki Cvjetkoviću, preko svog prethodnika Vojka Obersnela i Ivana Šarara, do arhitekta Saše Randića, koji je uspio utjeloviti i prenijeti duh industrijske baštine.
– Knjiga i Rijeka. Bilo je prirodno da zadnja knjiga što će ući u Knjižnicu bude Kako čitati grad. Ovo je veliko poglavlje u kulturnom životu grada, ponosom nas ispunjava činjenica da ćemo uživati u inovativnom konceptu i najmodernijoj tehnologiji. Rijeka je uvijek bila grad kreativaca, ponosan sam na sve one koji su dali doprinos da se ova zgrada dovrši i da Rijeka dobije novu jezgru u kojoj će svi pronaći mjesta za sebe. Odnos s knjigom uvijek je emotivan, to ostaje u memoriji kao neizbrisiv dio, između korica knjiga opisani su razni svjetovi i ljudi, iz knjiga smo svi mnogo naučili. Impresivno je bilo vidjeti koliko se ljudi uključilo u ovaj lanac, Rijeka je dobila dom primjeren i dostojan pisane riječi, i pozivam sve da dođete i pronađete knjigu koja će vas promijeniti i potaknuti na razmišljanje. Danas šaljemo poruku da Rijeku treba čitati kao grad i kao prijestolnicu kulture, rekao je prigodom svečanog otvaranja Marko Filipović.
Tijekom svečanog otvaranja nova zgrada Gradske knjižnice Rijeka pretvorila se u nadrealnu pozornicu na kojoj su se miješali prizori, zvukovi, osjećaji, klasično i suvremeno, normalno i nenormalno, ozbiljno i šaljivo, bučno i tiho, a sve kroz nastupe baletana HNK Ivana pl. Zajca, studenata glume APURI, mladih glumaca i glumica skupine Try Theatre, nastupe zbora KAP, učenika Prirodoslovno-grafičke škole, plesne skupine Flame…. U jednom trenutku i Zoran Milanović, s Markom Filipovićem i Nikom Cvjetkovićem, sudjelovao je u jednoj spontanoj intervenciji glumice Jelene Lopatić, što je samo dodatno osnažilo dojam Knjižnice kao mjesta stvaralaštva, neobičnih kombinacija i programa.
– Godine 1966. Gradska knjižnica Rijeka privremeno je smještena u Palazzo Modello, kada smo razmišljali o ovoj lokaciji znali smo da to ne smije biti privremeno. Kvaliteta se ne mjeri rastom fonda, već koliko je on funkcionalan, a 150 tisuća naslova koliko će ih ova Knjižnica imati, je po mjeri svih nas. Ovaj je prostor ugodan za boravak, rad, ugodan za provođenje vremena, a narodna knjižnica to i mora biti, vjerujem da će ona zaista postati dnevni boravak grada. Knjižnica se gradi od 2019. godine, ali ona se gradi puno duže, gradile su je generacije Riječanki i Riječana i mi smo danas tu upravo zahvaljujući njima. Ovo je ostvarenje našeg i njihovog sna, rekao je Niko Cvjetković, ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka, koji je sa svim zaposlenicima odvalio golemi posao na ovom projektu.
Inače, okupljenima su se na ceremonijalu otvaranja obratili i Spomenka Đurić, državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, te Ivica Poljičak, državni tajnik Ministarstva kulture i medija.
Fotografije snimili Eliana Katarina Polić i Kristian Sirotich
