Ovoga je tjedna Gradska knjižnica Rijeka bila je domaćin tri susreta na kojima se okupljenima pokušalo približiti i osvijetliti različite aspekte ljudskog iskustva – od razgovora o tamnim stranama povijesti i genocidu, do globalnih problema pojedinaca koji se zbog današnjeg ritma života približavaju epidemijskim razmjerima.
Prvo događanje okrugli stol, odvilo se u utorak 29. travnja, a privuklo je brojnu publiku. Tema je bila ‘Različiti pristupi interpretacijama povijesti Holokausta, genocida i drugih ratnih zločina iz Drugog svjetskog rata’, a razgovor je organiziran u suradnji s Documenta – Centrom za suočavanje s prošlošću i Centrom za istraživanje Holokausta i genocida na jugoistoku Europe (pri Filozofskom fakultetu u Rijeci), u suradnji sa Savezom antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije. Cijeli razgovor prevodio se na engleski, odnosno na hrvatski jezik, ovisno o govorniku. Moderator večeri i okruglog stola bio je Vjeran Pavlaković s Filozofskog fakulteta u Rijeci, a prisutnoj publici predstavio je govornike okruglog stola: Lovru Kralja iz Centar za istraživanje Holokausta i genocida na jugoistoku Europe, Josipa Naglića iz Prirodoslovne i grafičke škole, Timeu Serb s Interkulturalnog Instituta Temišvar u Rumunjskoj, direktora sinagoge u Mariboru Borisa Hajdinjaka, Vesnu Teršelič iz Documenta – Centra za suočavanje s prošlošću, te Olega Mandića, publicista, počasnog predsjednika UABA Opatija i posljednjeg dječak koji je napustio Auschwitz.
Tijekom trajanja razgovora govornici su nudili raznolike perspektive na teške teme iz prošlosti, u trenutnom kontekstu još aktualnije, zatim uvide u različite interpretacije povijesnih događaja, dok je posebno bitno bilo naglasiti značaj osobne priče, priče pojedinca, u čuvanju istine. Ovaj događaj bio je prva aktivnost u sklopu dvogodišnjeg projekta naslova The Power of Personal Stories in Confronting Oblivion (Moć osobnih priča u suočavanju sa zaboravom) koji je sufinanciran od strane Europske Unije, s naglaskom na važnost suočavanja s prošlošću u suvremenom društvu.
U istom je prostoru, odnosno dvorani susreta Gradske knjižnice Rijeka, dva dana kasnije, u četvrtak 2. svibnja u 18 sati, organizirana književna večer s piscem Markom Gregurom, jednim od najproduktivnijih hrvatskih pisaca srednje generacije, tijekom koje je predstavio svoja djela, a brojni prisutni imali su priliku pobliže upoznati širinu i raznolikost Gregurovih djela te se pitanjima uključiti u razgovor i saznati više o procesu pisanja i autorovoj inspiraciji. Ova je književna večer organizirana u sklopu studentskog projekta ‘Što je popularno u popularnom romanu?’, vodila ju je Mihaela Kajić, studentice kroatistike Filozofskog fakulteta u Rijeci, a projekt se provodi uz financijsku potporu Sveučilišta u Rijeci – Studentskog kulturnog centra.
Istog se dana, paralelno s književnom večeri u dvorani susreta, na trećem katu knjižnice odvijalo predstavljanje knjige ‘Burnout, priča o nama’, autora Krunoslava Nujića. Nujić, inače dr.sc. biologije, znanstvenik i integrativni terapeut, pružio je dublji uvid u osobno iskustvo težeg oblika burnouta, a uz to je prisutnima i čitateljima pokušao prenijeti neke alate i metode za osvještavanje i suočavanje s ovim stanjem. Nujićeva knjiga poziva na promjene u životnim okolnostima pojedinca te promiče odgovorno vodstvo u suvremenom, preopterećenom i užurbanom poslovnom svijetu.
Gradska knjižnica Rijeka iznova je javnosti pružila kvalitetan program, potvrđujući kako je sa Art-kvartom Benčić brzo postala novo-staro važno središte kulturnih događanja u gradu Rijeci, a plan je nastaviti u istom smjeru i još više obogatiti kulturni program i život zajednice.
