“Podići glavu prema zvijezdama”, misao koja prati razvoj čovječanstva, od rimskog pjesnika Ovidija do suvremenih astronoma. No pogledati u zvijezde i razumjeti što se među njima događa, to je već zahtjevniji zadatak. Astronomski centar Rijeka svojim aktivnostima, posebice onima unutar programa Pozdravi svemir, nastoji približiti široj javnosti tu kompleksnost svemira i aktualna dostignuća na području astronomije. Tako je jučer, 7. svibnja u centru održan prvi dan programa Space Night: Svemir na dlanu, dvodnevnog popularno-znanstvenog događanja koje pod zvjezdanim nebom spaja astronomiju, edukaciju i interaktivna iskustva za sve generacije.
Program je započeo predavanjem prof.dr.sc. Rajke Jurdane Šepić, astronomkinje, popularizatorice astronomije i dekanice Fakulteta za Fiziku UNIRI s iskustvom znanstvenog boravka na Sveučilištu u Padovi i Harvardu. Rajka Jurdana Šepić je prije svega izvrsna predavačica, svoja iskustva i znanja zna prenijeti na vrlo pristupačan i dinamičan način, zbog čega ne čudi da je dvorana jučer bila popunjena. Njezino predavanje “Vremeplov astronomije: od drevnih mitova do umjetne inteligencije” održala je premijerno, i sudeći po trajanju i interesu publike, vrlo uspješno. Presjek razvoja astronomije od starog doba do danas može zvučati vrlo školski, no uz dobar pristup i kut gledanja, zapravo nudi zgodan uvid u vremensku crtu napretka čovjekovog shvaćanja svemira.
Od pojave praktičnih razloga samog nastanka znanosti prošlo je nekoliko tisuća godina, a astronomija je bila jedna od prvih poznatih znanosti. Gledano s današnje perspektive, zamisliti jednog Eratostena iz Kirene (276. – 195.) koji je samo uz pomoć geometrije i šturog poznavanja astronomije, odnosno bez ikakvih instrumenata, uspio izmjeriti obujam Zemlje i pogriješiti za svega 100tinjak kilometara zaista zvuči gotovo pa nemoguće. No uspio je izvesti geometrijsko mjerenje radijusa, i to uz pomoć promatranja sunčeve sjene. Hiparh je pak živio otprilike oko 190. – 120. godine prije Krista, a njegova se ljestvica mjerenja zvijezda koristi i dan danas.
Novo doba astronomije obilježeno je teleskopom, podsjetila je Rajka Jurdana Šepić. No prije Galilea i njegovog revolucionarnog okretanja teleskopa u nebo u 1609. godine, pojavila se “heretična” ideja Nikole Kopernika koji je predložio heliocentrični sustav. U doba kada je bujalo kršćanstvo, bilo je nezamislivo da čovjekov planet nije u središtu nego da se Zemlja okreće oko zvijezde. Koperniku nije bilo suđenu kao Galileu jer je njegov ključni rad objavljen nekoliko mjeseci nakon što je umro, te je za razliku od Galilea koji je empirijski potvrdio heliocentrizam, umro prirodnom smrću. Rajka Jurdana Šepić je, osim isticanja važnih povijesnih trenutaka, razbila i neke popularne mitove, uključujući i Galileovu legendarnu izjavu “Eppur si muove”, kao i padanje jabuke na glavu Isaacu Newtonu. Sve su to, ipak, samo priče i nagađanja.
Ono što nisu priče i nagađanja jest činjenica da su ključne figure ovog vremeplova, kao što je Newton, zaista najveći geniji koji su ikada postojali. Današnjim generacijama teško je zamisliti odvijanje tako kompleksnih misaonih zadataka bez pomoći kompjutera, a generacijama koje sada odrastaju, to će biti teško zamisliti bez korištenja umjetne inteligencije. Digitalno doba računala omogućilo je obradu golemih količina podataka i automatizirano otkrivanje novih objekata, a AI će donijeti daljnje pomake u otkrivanju objekata i obradi podataka. Moguće je da će AI pomoći otkriti i nove fizičke zakonitosti, ispričala je Rajka Jurdana Šepić, te da će doći do potencijalne promjene u istraživačkom procesu. “Trebali bismo se bojati”, zaključila je na kraju, “najviše toga da ćemo se ulijeniti. AI je doduše veća prijetnja politici i društvenim znanostima. Ali ipak sam optimistična. Važno je samo da smo uvijek u mogućnosti kontrolirati umjetnu inteligenciju, a za to ćemo morati zadržati kritički pristup.” I s takvim razmišljanjem, nadamo se, neće doći do scenarija popularni znanstveno fantastičnih filmova.
Nakon zanimljivog i poticajnog predavanja prof.dr.sc. Rajke Jurdane Šepić, održana je projekcija filma European South Observatory „Neukrotivi svemir – izvor života“ u digitalnom planetariju koji kroz film dočarava misli iz predavanja. Program Space Nighta nastavlja se danas s još jednim posebnim predavačem, uvijek dobrodošlim Ante Radonićem, koji će se osvrnuti na nedavnu Artemis II misiju. Na rasporedu je i projekcija znanstveno-edukativnih filmova u planetariju „Misija: Mars“ i „Povratak na Mjesec zauvijek“ te promatranje nebeskih objekata teleskopom u zvjezdarnici uz animaciju i vodstvo astronoma.
Istaknuta i ostale fotografije: Franka Blažić
#Astronomski centar Rijeka #Pozdravi svemir #predavanje #Rajka Jurdana Šepić #Space night #Vremeplov astronomije
