Godinu dana svoga postojanja i opstojanja, uz dobar vizualni, izvedbeni i glazbeni program te čašicu razonode, portal ArtKvart zaključio je jednim, na prvi pogled, neozbiljnim upitnikom. Ovom prilikom, zahvaljujemo se svim čitateljima koji su izdvojili svoje vrijeme za ispunjavanje Artkvartove ankete, čije ćemo ishode, ovom prilikom i prokomentirati, evaluirajući ih na svojstven – artkvartovski način.
Anketi su pristupili čitatelji našeg portala, Riječani s izraženim osjećajem građanskoga ponašanja, odnosno osjećajem za građanski (ne)posluh.
Pa krenimo!
Na pitanje „Koja je sljedeća evolucijska faza portala ArtKvart?”, od ukupno 274 odgovora, vas 179, što čini čak 65.00 % glasova, odgovorilo je d) Agencija za razotkrivanje korupcije u kulturi, dok je odgovor a) Politička stranka, s 50 odgovora i 18. 18% glasova na drugome mjestu. Što bismo iz takvih rezultata mogli zaključiti? Čini se da je izvjesno kako svi mi građani, prepoznajemo da nešto itekako smrdi u državi Hrvatskoj, pa čak i onim sektorima gdje bismo tih vrsta podražaja, trebali biti lišeni. Utoliko, ovom prilikom zahvaljujemo na vašem povjerenju, te svečano obećajemo da ćemo se svim tim istim nemirišljavim poslovima nastaviti baviti, istovremeno pozivajući sve one autore, novinare i ostale stručnjake iz svih domena humanističkih znanosti (i one kojima se humanistima osjećaju) da svoja uvažena mišljenja, detektivizam i misaone preokupacije koja se tiču domene razotkrivanja korupcije u kulturi, i dalje šalju na adresu uredništva.
Na pitanje „Kojom bi se temom portal ArtKvart trebao angažiranije baviti?”, od 260 odgovora, vas 151, što čini 57.58%, odgovorilo je b) Marginaliziranim umjetnicima, općenito autorima, dok su d)Sadržaji za mlade, s 58 glasova i 22. 22% na drugome mjestu. Za evaluaciju ovih rezultata nije potrebno biti članom MENSA-e. Naime, izvjesno je da medijski prostor dobivaju svi oni autori koji u kontekstu istog već odavno postoje, jer jasno je da za svaki elektronski medij, poznata lica donose nove, prijeko potrebne klikove. S druge strane, drago nam je da i mladi potrebuju svoje sadržaje, što u neku ruku negira i uvriježeno mišljenje da njihova pozornost ne putuje dalje od društvenih mreža. Utoliko, dragi čitatelji, redakcija portala ArtKvart nastavlja prezentirati i promovirati i sve one manje poznate, marginalizirane ili zaboravljene umjetnike i autore, prepuštajući ostalim profitabilnim medijima, da plaćene tekstove, nastave pisati unutar svojih elektronskih ili tiskovnih stranica. S druge strane, pozivamo sve mlade (kao i one koji se mladima osjećaju), da predlažu teme, događaje i programe o kojima više žele čitati, ili smatraju da u moru ostalih komercijalnih i sponzoriranih sadržaja, ostaju nevidljivima.
Na pitanje „Koji je po vama, na lokalnoj i nacionalnoj razini, najproblematičniji aspekt kulturnog života?”, od 263 odgovora, vas je 103, što čini 39.02%, odgovorilo s a) Nedostatak kulturnih strategija. U približno istom omjeru, na drugom, trećem i četvrtom su mjestu c) Netransparentnost s 57 glasova odnosno 21.59%, b) Nepostojanje modela razvoja publike s 54 glasa odnosno 21.59%, a na posljednjem je mjestu, iako i dalje relevantan, d) Nedostatak kućnog odgoja s 50 glasova, odnosno 18.94%. Što bismo iz takvih rezultata mogli pretpostaviti? Prvo, da svi razumijemo da strategija koja se naziva kulturnom, na ujedno lokalnoj i nacionalnoj razini izostaje, drugim riječima, kao takva ne postoji. Što Hrvatska želi od kulture nitko ne zna, a zašto ne kapitaliziramo svoja kulturna, umjetnička i ostala baštinska dostignuća, još manje. Zašto Rijeka nema Tehnički muzej, a izumili smo Torpedo? Zašto se Brodarski Institut u Zagrebu, iako ključan kao baštinsko nasljeđe i tehničko remek-djelo, odlukom vlade likvidirao? Tu dolazimo do stavke netransparentnosti koju ste, dragi čitatelji, prepoznali kao drugu ključnu stavku koja bojkotira razvoj kulturnog života. Nepostojanje modela razvoja publike, logičan je izostanak s obzirom na to da ne postoji niti kulturna strategija, a možda upravo nedostatak kućnog odgoja, biva temeljnim krivcem za takav uzročno-posljedični slijed.
Na pitanje „Da morate odabrati koja biste građevina bili u Rijeci”, od 262 ispitanika, vas 136, odnosno 51. 71% odgovorilo je s c) Teatro Fenice. Poznato je da Riječani vole svoj Teatro Fenice, iako, čini da je njihovom Gradu, ta povijesno-arhitektonski ključna riječka građevina, marginalnije pitanje od ulaganja u megalomanske projekte upitne arhitektonske kvalitete, općenito funkcionalnosti kao takve, sve pod jasno, krinkom izgradnje b) Stadiona na Kantridi, kojeg je kao građevinu identifikacije, odabralo svega 39 ispitanika, odnosno vas 14.83 %. Iz ovih rezultata, može se dati pretpostaviti kako se potrebe građanstva, razlikuju od investicijskih planova jedinica samouprave, te kako projekti obnove i revitalizacije propadajućih/napuštenih objekata u Rijeci, zaobilaze prioritetne simbole riječke, ujedno i europske povijesti, izgrađene na temeljima toliko puta istaknutog multikulturalizma Rijeke, kao hrvatske luke različitosti.
I na koncu, na pitanje „Kada biste morali odabrati najupečatljiviji kulturno-umjetnički ili performativni događaj godine”, vas 96-ero odnosno 41. 03 % od ukupno 233 ispitanika, odgovorilo je s c) Opatijski bijenale, što je izvjesni postotak s obzirom na to da je, prisjetimo se, ekskluzivnost ovog eventa bila garantirana samim odabirom njegova imena. Drugo mjesto na ovoj pobjedničkoj ljestvici, uz bok a) Uklanjanju skulpture Ljube de Karine (17. 09%) i d) Opatijskog anala (12. 39%), zauzeli su b) Klečavci, koje je kao performans godine, odabralo vas 69 odnosno 29. 49%. Prema potonjim rezultatima, možemo se složiti da smo zajednički prepoznali činjenicu da je kulturna strategija Opatije na nezavidnoj razini, iako nismo sigurni čijom bismo strategijom, i s kojim višim ciljem, tumačili gradsku dozvolu korištenja javnog prostora usamljenim muškarcima na koljenima, u borbi za ženska prava.
Na kraju ove kratke analize provedene ankete, još jednom, obećajemo da nećemo odustati u svojem nastojanju razvijanja medijskog prostora koji bez cenzure i predomišljanja razotkriva devijacije unutar kulturnih i inih politika, jer želja za promjenom nije samo naša, već i vaša, dragi čitatelji.
Sve prijedloge tema o kojima želite čitati, ili osoba s kojima želite da razgovaramo, možete nam predložiti mailom, ili ostaviti u komentarima na društvenim mrežama, jer vaš je interes i cijenjeno mišljenje, ključno za postojanje našeg portala.
Godinu nastavljamo u istom tonu, i veselimo se novim tužbama!
Vaš Artkvart.hr.
Vizual: Aleš Suk
