Subota je u Lovranu definitivno bila u znaku prirodnih vina. U lovranskom kinu Sloboda okupila se creme de la creme hrvatske i regionalne vinske scene, apsolutno svi najeminentniji vinari u Lovranu su odlučili javnosti prezentirati svoje umijeće u spravljanju vina, ali i svoju životnu filozofiju. Da će festival Alterego biti jedno posebno druženje moglo se je osjetiti već na njegovu neformalnu otvaranju u petak, kada su se vinari polako okupljali u kinu Sloboda, već među njima samima mogla se osjetiti jedna posebna pozitivna energija i jedno veliko uzbuđenje zbog onoga što će u subotu uslijediti. Drugi dio neformalnog otvaranja imao radnu notu, no to ne znači da simpozij održan u Galeriji Laurus nije bio uspješan. No, kada je krenuo pravi subotnji šušur u kinu Sloboda, postalo je jasno da je Alterego festival, organizaciju kojega potpisuju Igor Anjoli, Tomislav Brajnović i tvrtka Novi turizam, bio pun pogodak.
– Došla sam isprobati vina koja mi nisu dostupna, koja ne mogu nabaviti, a to druženje s vinarom lice u lice je nenadoknadivo, obožavam tu prisnost i intimu koja je prisutna ovdje, kada bolje upoznaš onoga tko radi to vino, bolje to vino razumiješ i manje sudiš vino na temelju tehničkih specifikacija. Povezuješ se i s vinom i s vinarom. Sviđa mi se ovakav način provođenja vremena, pijući vino u krugu prijatelja. Osim toga, ovakva druženja služe da se stvara ta mreža, u Hrvatskoj je teško dobaviti prirodna vina od vinara direktno, a na ovakvim mjestima dobiješ širinu i vidiš što ljudi sve rade. Iznenađujuće je koliko Hrvatska ima prirodnih vina, često ljudi iz neznanja govore da kod nas nema prirodnih vina, a Alterego ih na najbolji način demantira, smatra Izabela Andrašić, jedna od posjetiteljica Alterego festivala, koja je na najbolji način opisala ideju zbog koje ovo druženje vinara i s vinarima pokrenuto.
Alterego festival drugi je uopće ikad održani hrvatski festival prirodnih vina, scena se pokrenula u svibnju u Stonu organizacijom GrapeSton festivala, jedan od njegovih suorganizatora bio je Denis Puž iz vinarije Križ, koja je svoja vina, razumije se, došla predstaviti i na Alterego u Lovran.
– Čini mi se nestvarno da se dogodio i drugi festival. Kada smo se odlučili pokrenuti GrapeSton u Stonu uopće nismo znali koliki je broj vinara u Hrvatskoj koji rade po tim principima, nedugo nakon našeg festivala dogodio se i drugi festival, meni je to genijalna priča. Prije deset godina nismo mogli sanjati niti jedan ovakav festival, a kamo li dva u istoj godini. Oduševljen sam. Alterego je sličan kao i GrapeStone, energija je odlična, okupili su se ljudi koji ne mudruju, nego rade vino i uživaju u njemu, rekao je Denis Puž, koji nije propustio prigodu naglasiti da se proizvodnja prirodnih vina u Hrvatskoj budi i da ide naprijed, odnosno da proizvodnja prirodnih vina nije proizvodnja, već je to pitanje svjetonazora, načina života, životne filozofije.
A koliko je proizvodnja prirodnih vina stvar životne filozofije jako dobro zna Marinko Pavlović Maka, jedan od pionira proizvodnje prirodnih vina u Hrvatskoj, koji je potaknuo mnoge da krenu njegovim stopama, jedan od tih ljudi je i suorganizator Alterega, Tomislav Brajnović.
– Teško je reći jesam li pionir, ali ja sam agronom po struci i u agronomiji sam naučio kako se ne radi vino. Mi vina dijelimo kao plod prirode i vina koja mogu nazvati defektima jer su u njima napravljene prevelike intervencije. Prirodna vina su prvenstveno stanje svijesti, ako dođe do promjene u glavi, doći će i do promjene načina proizvodnje vina. Vinima se bavim hobistički, vinar sam čim ne mogu popiti vina koliko ga proizvedem, znanja sam stjecao od naših pokojnih biodinamičara Ivana Hajdukovića i Ivana Bašića. Ljudi su mi se na početku smijali, a danas se od toga odmičem pa na etiketi spominjem miroljubivu zemljoradnju. Neminovno je da ćemo se sve više okretati prirodnosti, jer okoliš nam je nevjerojatno zagađen. No, ako se promjene ne dogode tamo gdje se donose odluke, promjena neće biti. Inače, vibra na Alteregu je odlična, to je jedan drugi svijet, nema podignutih tonova, nema tenzija, ovo je nešto sasvim drugo u odnosu na druge festivale. Moram također naglasiti da ovo nije povratak na zaprežna kola, ovo je avangarda, zaključit će Marinko Pavlović Maka, njegovo vino Makino bilo je iznimno traženo među posjetiteljima festivala.
Ako Maku pitate koja su prirodna vina najbolja na svijetu, jesu li to možda francuska ili talijanska, iznenadit ćete se odgovorom. Najbolja su slovenska prirodna vina, a slovenska scena itekako je dobro bila zastupljena u Lovranu. Tajnu uspjeha otkrio je Gašper Čehovin.
– Rekao bih da je prvi razlog tajne uspjeha u tome da smo na raskrižju utjecaja različitih kultura, metodologija rada, znanja, pristupa, a kao drugi razlog naveo bih da nam je u tradiciji kultura maceriranja vina, poznati smo po maceraciji. Najveća prednost maceracije je da ima puno tanina, a tanini su prirodni antioksidansi. To vino je rođeno da može biti prirodno. Je li slovenska scena daleko ispred hrvatske? Ne bih rekao, uostalom ovaj festival je dokaz. Ponosan sam da sam dio ove priče, dodao je Gašper Čehovin.
Kako je vrijeme odmicalo i kako se kino Sloboda polako punilo posjetiteljima, tako su vinari imali sve onih koji su željeli kušati njihova vina i poslušati sve o njima. Jedan od ljudi koji su bili itekako zaposleni je i Bojan Baša, koji je u Lovran došao kao predstavnik srpske prirodno-vinske scene.
– Ovo je drugi festival prirodnih vina u Hrvatskoj, bili smo u Stonu, sada smo u Lovranu, imamo stopostotnu učinkovitost (ha, ha, ha). Slažem se kada Maka kaže da su slovenska prirodna vina najbolja, da nije bilo Slovenaca ne bih se nikada bavio ovim vinima, oni su me navukli na ovu priču. Prvo sam vina kupovao od njih, a onda više nisam mogao toliko često putovati, koliko sam mogao popiti, pa sam odlučio krenuti s proizvodnjom. Izuzetno sam zadovoljan ovim festivalom, ovakvih bi manifestacija trebalo biti puno više. Ovo je malena, ali vrlo kompaktna zajednica, bez obzira radi li se o Hrvatskoj, Sloveniji ili Srbiji, mi smo svi u kontaktu, na vezi smo, surađujemo, savjetujemo se i razmišljamo kako to regionalno proširiti jer svima je jasno da moraš izaći izvan svog dvorišta da bi nešto napravio, rekao je Bojan Baša.
Sve što su o Alteregu govorili oni zbog kojih su ljudi u Lovran ove subote došli, govorili su i gosti ovog festivala. Svima je zajedničko da su se u Lovranu okupili zbog ljubavi prema prirodnim vinima.
– Divno je, divna je zajednica hrvatskog prirodnog vinogradarstva i vinarstva, divno je ovo kušanje, upoznavanje vinogradara i svih njihovih vina. Presretna sam da se tako nešto radi kod nas. Mislim da je jedan ovakav event jako bitan za podizanje svijesti o prirodnim vinima, mislim da je jako bitno razviti tu scenu u Hrvatskoj, a to kreće od vinara. Ima puno potencijala, ali svako radi na svojoj fronti i razvija se ovo u nešto jako kvalitetno, rekla je Nastja Novak, koja je potegla iz Zagreba da bi bila dio ove priče.
A dio Alterego priče nisu bili samo vinari, nije se samo oko njihovih stolova stvarala gužva, u filozofiju prirodnih vina odlično su se svojim proizvodima uklopili i Cogito kava, mnogi su se u jutarnjim satima rado zaustavili kraj njihovih proizvoda, gužvalo se i oko istarskih suhomesnatih proizvoda iz OPG-a Bančić, ali i oko onog dijela gdje su Katarina Vrenc i Marko Gržina pripremali ukusne zalogoje, odnosno oko dijela gdje je Emil Mavra pripremao grgantu.
Sve u svemu, Alterego ne da nije razočarao, Alterego je oduševio. I vrijedi vjerovati da će ovo biti samo početak jedne tradicionalne eno-gastro priče, koja u budućnosti može samo rasti i nastaviti oduševljavati.
Naslovnu fotografiju i fotogaleriju snimio Aleš Suk
