Emotivnim govorom Jusufa Hadžifejzovića, legendarnog umjetnika i kustosa, u Skenderiji je svečano otvoreno Bijenale vizualnih umjetnosti SubDokumenta Sarajevo 2025, u organizaciji Collegiuma Artisticuma i Charlame. Događaju su prisustvili brojni umjetnici, uzvanici i zaljubljenici u suvremenu umjetnost.
SubDokumenta Sarajevo 2025 svojevrstan je homage onome što se na ovim prostorima događalo krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada su Jusuf Hadžifejzović, Aleksandar Saša Bukvić i Radovan Tadić došli na ideju pokrenuti izložbu što se, tvrde tako brojni umjetnici, pretvorila u najrelevantniju izložbu moderne i suvremene umjetnosti na prostoru bivše države. Yu dokumenta je održana 1987. i 1989. godine, u vremenima što su uslijedila umjetnost, naročito moderna, nije baš bila u prvom planu, ali će se u prvi plan vratiti sada iznova u Sarajevu. Do 30. rujna Sarajevo će, dakle, iznova biti centar moderne i suvremene umjetnosti, SubDokumenta predstavlja povijesni kontinuitet kultnog bijenala, ali je i svojevrsni presjek dvadesetgodišnjeg djelovanja galerije Charlama Depot.
– Ovo su nadljudski napori koje smo napravili da bismo ovo uspjeli organizirati, i mi u Charlama Depotu, ali i svi u Collegiumu Artisticumu. Koncepcija je bila vrlo jednostavna, nazvao sam je perpetum mobile. Pozvali smo stare umjetnike koji su stvarali i za vrijeme Yu dokumente, a pozvali smo i mlade umjetnike. Na taj način postigli smo to da se stari umjetnici smatraju vitalnim, a mladi mogu biti počašćeni što izlažu sa starim provjerenim asovima, rekao je kustos bijenala Jusuf Hadžifejzović.
Na SubDokumenti Sarajevo 2025. bit će predstavavljena djela i radovi više od stotinu renomiranih i priznatih umjetnika iz BiH, regije i svijeta.
– Jusuf Hadžifejzović i mi u Charlami ovom izložbom zatvaramo jedan krug. Nakon dokumenata Charlama je imala period vrlo intenzivnih događanja, pokrenut je i projekt SubDokumenta kao jedan mali bijenale. Na kraju smo došli do toga da pokrenemo veliki bijanale, koji je nastao na sličan način kao i Yu dokumenta. Bez velike institucionalne podrške, podrške lokalnih i regionalnih vlasti, bez europskih fondova koji često nameću neke svoje standarde. Ovo je jako bitno okupljanje, jer je Jusuf Hadžifejzović pogodio u pristupu kako je birao umjetnike, ovo je večer autora, druga linija je postala prva linija, a autor je dospio u prvi plan. I zbog toga je za sve nas ovo važan trenutak, rekao je Jasmin Duraković, direktor SubDokumente Sarajevo 2025.
Elevedin Poturak, direktor Collegiuma Artisticuma kao suorganizatora bijenala, naglasio je da ova izložba ima potencijala biti veliki okidač za mlade umjetnike, kustos Slavko Timotijević je pak uputio apel onima koji suvremenu umjetnost moraju izdignuti na višu razinu.
– Mislio sam da će ovdje biti riječ o jugonostalgiji, ali ovo to nije, ovo je nostalgija prema sopstvenom minulom radu, koji u široj javnosti nije dovoljno poznat, kao što dovoljno nije poznata niti ta čitava scena moderne i suvremene umjetnosti. Bez obzira na sve procese moderna i suvremena umjetnost najviše daje, bavi se društvom na način na koji ga može korigirati i upravo zbog toga upućujem apel da se sva ova djela sačuvaju. U duhu depoa Jusufa Hadžifejzovića, koji u prvi plan stavlja arhiviranje kao temelj društva, ova baština mora biti sačuvana. Dakle, upućujem apel bogatašima da investiraju u nove muzeje, u arhiviranje i očuvanje ove baštine, zaključio je Timotijević.
Program SubDokumenta Sarajevo 2025. je podijeljen u nekoliko cjelina: Službena selekcija, Video labirint, Novi, vrli svijet, Vremenski stroj: Od YU Dokumenta do SubDokumenta, te niz specijalnih i popratnih programa. U okviru bijenala bit će predstavljene i četiri galerije suvremene umjetnosti, uz sarajevski Manifesto, banjalučki Vagon i beogradsku B2 našla se i riječka Galerija OK.
Na bijenalu SubDokumenta bit će predstavljena djela i radovi brojnih umjetnika, među kojima su: Marina Abramović, Gordana Anđelić-Galić, Nina Kamenjarin, Ambrosija, Mrđan Bajić, Bardh – I Rafet Jonuzi – T, Vinko Barić, Gildo Bavčević, Kemil Bekteši, Irma Beširević, Isidora Branković, Aleksandar Saša Bukvić, Mladen Bundalo, C. Elena, Mimmo Catania, Claudia Chaseling, Benjamin Čengić, Damir Čargonja Čarli, Mirza Čizmić, Danica Dakić, Tajana Dedić-Starović, Vlasta Delimar, Juraj Dobrović, Dženat Dreković, Jasmin Duraković, Goran Đorđević, Dado Đurić, Uroš Đurić, Slobodan Era Milivojević, Mohammed El Mourid, Marko Frančešević, Alma Gačanin, Vesko Gagović, Tom Gotovac, Renate Graf, Zoran Grebenarović, Kemal Hadžić, Jusuf Hadžifejzović, Zlatan Hadžifejzović, Mirsad Hadžikarić, Lamija Halilagić, Nela Hasanbegović, Amel Hodžić, Hyo-sung Pang, Bora Iljovski, kolektiv Irwin, Josip Ivančić, Nina Ivančić, Mirsad Jažić, Kasja Jerlagić, Dorian Jovanović, Dean Jokanović Toumin, Ismet Jonuzi, Gjorgje Jovanovik, Nikica Jurković, Alija Kamber, Šejla Kamerić, Narcis Kantardžić, Emir Kapetanović, Džejlana Karaman Pašić, Kim Jae-Kwan, Nina Komel, Miklavž Komelj, Milomir Strašni Kovačević, Ivan Kožarić, Danilo Kreso, Rade Kundačina, Sanja Latinović, Fikret Libovac, Eun Su Lim, Milovan Destil Marković, Vlado Martek, Dalibor Martinis, Ivica Matić, Kata Mijatović, Danijela Mijić, Radenko Milak, Slobodan Era Milivojević, Ognjen Milošević, Mladen Miljanović, Genc Mulliçi, Hamzalija Muhić, Goce Nanevski, Dorotej Neshovski, Damir Nikšić, Edin Numankadić, Nusret Pašić, Zoran Pavelić, Milija Pavićević, Mileta Prodanović, Ivana Radovanović, Ismet Ramičević, Denis Saraginovski, Andrej Savski, Selma Selman, Damir Sokić Roko, Slobodanka Stevceska, Mladen Stilinović, Sven Stilinović, Bojan Stojčić, Gabrijel Stupica, Šahin Šišić, Adnan Šopović, Ilija Šoškić, Radoslav Tadić, Mladen Talanga, Andrej Tišma, Saša Tkačenko, Slaven Tolj, Nikola Tomić, Miloš Trakilović, Selman Trtovac, Dragomir Ugren, Žaneta Vangeli, Vladimirka Velaga, Slobodan Vidović i Almin Zrno.
Popis umjetnika nije konačan, jer će se tijekom trajanja bijenala do kraja rujna uključivati i nova imena.
Organizatori bijenala su CKA Charlama, Collegium Artisticum i DEPO Sarajevo. Partner projekta je KSC Skenderija, a podršku daju Ministarstvo kulture i sporta KS, Turistička zajednica KS, Federalno ministarstvo kulture i sporta, FTV i Grafika Šaran.
