Koliko su mladi informirani o prizivu savjesti i vojnoj obvezi, kako se priziv savjesti provodi u praksi u RH i na koji se način može podići svijest i educirati mlade temeljna su pitanja otvorena na današnjoj tribini “Pravo na izbor” u Gradskoj knjižnici Rijeka.
Na tribini su sudjelovali nastavnica povijesti Iva Baraba, redatelj Igor Bezinović, zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja, ustavni teoretičar i nastavnik na Pravnom fakultetu Matija Miloš, direktorica udruge Delta Sara Sušanj i književnik Zoran Žmirić, uz moderiranje Valentine Otmačić, zamjenice predstojnika Centra za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci u sklopu kojeg je aktivnost organizirana.
Povodom Međunarodnog dana priziva savjesti, i u kontestu recentnog ponovnog uvođenja obveznog vojnog roka, tribina je otvorila mnoga pitanja o takozvanom prizivu savjesti i mirotvorstvu u teoriji i praksi. Mladi bi trebali odlučivati o stvarima koje ih se direktno tiču, međutim često o tome nisu dovoljno educirani ili informirani, zbog čega bi o ovoj temi trebalo češće i podrobnije razgovarati. Živimo u neizvjesnim vremenima i trendu naoružavanja, i premda je prirodna reakcija zaključiti da bismo se morali znati obraniti, trebamo propitati uzroke koji su nas doveli do stanja u kojem jesmo, istaknula je u uvodu Valentina Otmačić.
Redatelj Igor Bezinović je svoju novčanu nagradu za dokumentarni film Fiume o Morte! u punom iznosu od 10,000 eura uložio u financiranje edukativnih predavanja i radionica o antimilitarizmu i prizivu savjesti za riječke srednjoškolce. Ispričao je da je svojim gostovanjima s filmom po svijetu postao ambasador antimilitarističke, antionacionalističke i antifašističke Rijeke, što Fiume o Morte! u suštini i poručuje – moramo promišljati riječku povijest u kontekstu koji nije površan, a činjenice koje se tiču Roberta Whiteheada i izuma torpeda trebaju biti opisane kao služenje vojnim oligarsima. Rijeka možda ima povijest razvoja vojne industrije, ali ona to više nije, a Bezinovića je posebno začudilo što mladi zapravo nisu informirani o prizivu savjesti i funkcioniranju vojnog roka uopće. To mu je postalo jasno, ispričao je, nakon njegovog govora na Pula film festival i povratne reakcije ljudi.
Iva Baraba, nastavnica povijesti, osvrnula se na temu mirotvorstva i razumijevanja priziva savjesti iz vlastitog iskustva rada sa srednjoškolcima. Kao jedna od provoditeljica projekta, Bezinovićevu je inicijativu opisala kao kvalitetnu suradnju, i sve je proteklo produktivno i poticajno. Naglasila je da se srednjoškolci ovdje osjećaju sigurno, imajući dojam da se sukob događa negdje drugdje, no tema militarizacije im je unatoč tome bila bitna. Istaknula je također i prosvjede protiv militarizacije u Njemačkoj, uz nadu da će i mladi kod nas pronaći motivaciju za protestom.
Na tribini je također pušten film odnosno video isječak izraelske transrodne građanke koja je ispričala što zapravo znači protiviti se militarizaciji i vojnom roku u Izraelu. Militarizacija je elementaran dio izraelskog društva, a odrastati u Izraelu znači biti izložen propagandi od ranog djetinjstva. Oni koji danas odbiju odlazak u vojsku – i sudjelovanje u genocidu koji sad traje već godinama – javno su osuđeni, a mogu biti i pritvoreni u izolaciji. No izbor, barem u slučaju spomenute Izraelke, ponekad nije težak, jer sudjelovanje u genocidu nije opcija.
Priziv savjesti, odnosno prigovor mladića koji iz bilo kojih razloga (vjerskih, moralnih, i tako dalje) ne žele odraditi vojni rok, propisan je Ustavom Republike Hrvatske i nizom međunarodnih dokumenata. Tu se onda otvara mogućnost služenja civilne službe, a u najnovijoj grupi ročnika koji su prošli temeljnu vojnu obuku spominje se broj od trinaestero mladića koji su iskoristili priziv savjesti, i preostaje vidjeti kako će se taj postupak razvijati i tretirati dalje, objasnila je Dijana Kesonja. Ustavni teoretičar i nastavnik Matija Miloš usporedio je naš ustav s pješčanim satom – u gornjem se dijelu ubraja sve što je prethodilo ustavu, a u donjem su operativni dijelovi. Drugim riječima, sve što uđe u ustav mora proći kroz najviše vrednote – ako nešto ne prođe kroz najviše vrednote, onda je protuustavno. Mirotvorstvo se, međutim nalazi u najužem dijelu sustava, a gornja i donja polovica pokušavaju se izravno spojiti.
Da bi mladi uopće promišljali o militarizaciji te političkom i ekonomskom kontekstu u kojem je stvorena, potrebno ih je informirati, a Bezinovićeva inicijativa o pokretanju konkretnog programa edukacije prvi je korak. Sara Sušanj iz Udruge Delta ispričala je da su odmah prihvatili Bezinovićev prijedlog da provode edukacije, osjećajući da je pravi trenutak i mjesto i da mladi zaslužuju biti kvalitetno informirani kako bi odlučivali o stvarima koje ih se itekako tiču.
Riječki književnik Zoran Žmirić započeo je s rečenicom koja je svima ovih dana prisutna u glavi: ovaj svijet nije normalan. Potom je ispričao da nije sklon terminu “priziv savjesti” jer ga asocira na korištenje termina u drugom kontekstu, a u tom slučaju samo prizivanje savjesti podrazumijeva stavljanje na moralni pijedestal odnosno stav da druga strana nema savjest. Također je predložio da bi umjesto ulaganja u vojne rokove i militarizaciju država mogla ulagati u edukaciju građanstva i mladih o nekim temeljnim i kod nas nedovoljno usvojenim vještinama kao što je pružanje prve pomoći. Pridruživanje HGSS-u ili dobrovoljnim vatrogascima također je društveno vrlo korisno u svakom trenutku.
Istaknuta fotografija: Franka Blažić
#GKR #priziv savjesti #tribina #vojni rok
