Na vrhu Trsata smjestio se najveći riječki park, zeleno srce koje kuća već punih sto godina. Povodom te važne obljetnice, MO Vojak pozvao je Riječane i Riječanke da provedu nedjelju uz edukativnu šetnju, radionice, druženje i glazbu.
Dan je od jutra bio kao stvoren da se Park heroja pokaže u svojim najzelenijim i najraskošnijim proljetnim bojama, uz posjetitelje svih generacija koji su se kroz organizirani program mogli pobliže upoznati s poviješću parka, ali i ostaviti svoj trag na kreativnim radionicama. Tu je bila i Gradska glazba Trsat koja ove godine obilježava 120 godina postojanja i koja je šarolikim repertoarom ispunila park prepoznatljivim melodijama.
Za postojanje Trsatskog parka možemo zahvaliti hortikulturalnom stručnjaku Josipu Kulfaneku (1899. – 1976.) koji je u rasadniku na mjestu Osnovne škole Vladimir Gortan na Vojaku uzgojio sadnice koje čine temelj današnjeg parka. Park je osnovan 1926. na inicijativu tadašnjeg gradonačelnika Sušaka Jurja Kučića, a lokacija je tada bila tek zapušteni prostor bez ikakve vegetacije. Uz pažljiv pristup i Kulfanekovu vještinu vrtne umjetnosti, nastao je prostrani park pomno odabranog i održavanog bilja i raslinja. Osim toga, Kulfanek je zaslužan i za gotovo sve druge parkove i drvorede Sušaka nastalih do Drugog svjetskog rata, a nakon oslobođenja uredio je i obogatio mnoge javne površine i riječke parkove.
O važnosti Kulfanekova rasadnika na Vojaku, gdje se nalazila i njegova skromna obiteljska primorska prizemnica, ali i razvoju Trsatskog parka kroz stoljeće, ispričao je prof. Theodor de Canziani. De Canzianijeve su edukativne šetnje uvijek dobro posjećene i rado poslušane, sadrže poznate i manje poznate priče o području, kombinirajući povijest, arhitekturu, botaniku, povijest umjetnosti i osobniji pogled na prostor. Šetnja je krenula u 10 sati ispred OŠ Vladimir Gortan, na mjestu nekadašnjeg rasadnika, i kružnim putem završila ispred spomenika.
Kraj spomenika se u hladovini krošanja smjestila i izložba “Stoljeće trsatskog parka” koja detaljnije prikazuje Kuflanekov život i djelo, od njegovog djetinjstva do ozelenjivanja našeg grada. U isto vrijeme, Učenička zadruga Josip Kulfanek OŠ Vladimir Gortan predstavljala je i prodavala ručno izrađene suvenire posebno dizajnirane za ovu prigodu, pa su se tu našli zgodni magneti na Trsatski park i privjesci s raznim motivima.
Od 12 sati nadalje Urbani separe pripremio je niz besplatnih radionica za sve uzraste. Tako su se posjetitelji mogli upoznati s kromatografijom zemlje, za koju je pripremljena zemlja iz parka, a za koju se vjeruje da je izvorno donesena s Rječine, ispričao je Marin Nižić iz Urbanog separea. S Tanjom Blašković zainteresirani su mogli bojati otiske, a s Anom Orlić iskusiti proces cijanotipije, fotografskog procesa koji je bilje iz parka pretvorio u mala umjetnička djela.
Također, na jednom od stolova nalazili su se papiri gdje se mogu zapisati sjećanja iz Trsatskog parka. Sudeći po atmosferi okupljenih i broju ispisanih pisama, svatko ima barem jedno ili pregršt sjećanja i sentimenata vezanih uz naš park. Danas je zaživio u posebnoj slavljeničkoj ali i mirnoj, kreativnoj i toploj atmosferi, što je samo dokaz da bi se zajednica u ovakvom ambijentu i na ovaj način trebala okupljati i češće.
Istaknuta i ostale fotografije: Franka Blažić
