Učenici 3. A i 3. B razreda Osnovne škole Dobriše Cesarića iz Zagreba svoj su školski izlet pretvorili u poseban književni i prirodoslovni susret s Korom, junakinjom romana riječke autorice i novinarke portala Artkvart Franke Blažić.
Njihov „Korin dan“ održan je u Golubinjaku, jednom od mjesta iz romana „Kora i začarani izvor“, a zagrebački su trećaši ondje stigli s jasnom namjerom: vidjeti gdje Kora živi, prošetati njezinim šumskim svijetom i barem na jedan dan postati dio Gorskog Kraljevstva.
Susret s Frankom Blažić nije bio njihov prvi susret s Korom. Učenici su autoricu upoznali prošle jeseni u zagrebačkoj Knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića, gdje su već tada pokazali koliko ih je priča osvojila. Donijeli su pjesme, vlastitu knjigu likova, skulpturu novog lika grčka, koju su sami izradili, a izveli su i predstavu koju su samoinicijativno osmislili.
Taj se stvaralački zanos nastavio i u Golubinjaku. Svaki je učenik došao u ulozi vlastitog izmišljenog lika, s ilustracijom, imenom i opisanim karakteristikama. Među njima su se našle Korine prijateljice, dobre vile, mračni demoni i Meleazarovi podanici, ali i plave lisice, čarobne lopate, čudnovate sove i niz drugih bića nastalih iz dječje mašte.
Likovi su bili potpuno njihovi, autentični i razigrani, a istodobno su se prirodno uklopili u svijet koji je Franka Blažić otvorila svojim romanom. Upravo je u tome možda i najveća vrijednost ovoga susreta: književni svijet nije ostao zatvoren među koricama knjige, nego je nastavio živjeti u dječjoj mašti, igri, crtežu, glumi i zajedničkom boravku u prirodi.
Tijekom izleta učenici su obišli lokacije povezane s romanom, među njima Kraljicu šume, najvišu jelu u Gorskom kotaru, amfiteatar i špilju koju je, prema priči, urušio mitski div Polnoćnjak. U šumi su u skupinama osmišljavali nove događaje, pretvarali ih u kratke igrokaze i razgovarali s autoricom o nastavku Korinih pustolovina, ali i o tome tko bi se od njihovih likova mogao naći u novim pričama.
Jedan od njih, grčak, već je dobio svoje mjesto u nastavku Korinih avantura, što najbolje pokazuje koliko je ovaj susret prerastao u stvarnu razmjenu između autorice i njezinih mladih čitatelja.
Franka Blažić, javnosti poznata i kao novinarka portala Artkvart, svojim je dječjim književnim prvijencem otvorila svijet koji očito snažno komunicira s djecom. Oduševljenje zagrebačkih osnovaca pokazuje da „Kora i začarani izvor“ nije samo knjiga koju su pročitali, nego prostor u koji su ušli, nastavili ga graditi i obogatili vlastitim glasovima.
– Kad sam dobila poziv da se pridružim trećašima na njihovu izletu u Gorski kotar, jer oni žele vidjeti gdje to Kora živi, to je bila jedina potvrda koja mi treba da to što radim ima nekog smisla. Djeca su najiskreniji čitatelji i zbog toga mi je ohrabrujuće i lijepo čuti ne samo da im se priča sviđa, nego i da su u taj svijet na neko vrijeme potpuno uronili. To mi je istovremeno bilo nekako nestvarno, slušati ih i gledati, kao da ta priča više nije moja. Jer zapravo i nije, i tako bi i trebalo biti, istaknula je Franka Blažić.
Posebno je naglasila i važnost učiteljica koje su prepoznale vrijednost ovakvog pristupa čitanju, učenju i kreativnosti.
– Učiteljicama kapa do poda što daju taj veliki korak više nego što se od njih u našem školstvu traži, da djecu potaknu u čitanju, znatiželji i kreativnosti. I to što smo dan proveli sami u prirodi, hodali šumom, provlačili se kroz uske prolaze špilja i sjedili na zemlji, s biljkama i bubama, mislim da je djeci najviše obilježilo dan, dodala je Franka Blažić.
Korin dan u Golubinjaku tako je postao mnogo više od školskog izleta. Bio je to susret knjige i prirode, autorice i mladih čitatelja i čitateljica, dječje mašte i stvarnog krajolika iz kojeg je književni svijet izrastao. U vremenu u kojem se često govori o tome kako djecu treba ponovno približiti čitanju, ovakav primjer pokazuje da knjiga može biti početak pustolovine, igre, stvaranja i zajedništva.
Za Franku Blažić, mladu riječku književnicu, ovo je ujedno i jedna od najljepših potvrda autorskog potencijala: njezina je Kora pronašla put do čitatelja koji ne čitaju iz pristojnosti, nego iz radoznalosti, uzbuđenja i potrebe da priču nastave sami.
A kada djeca požele vidjeti gdje junakinja živi, izmisliti joj nove prijatelje, odigrati njezine pustolovine i ući u šumu kao u otvorenu knjigu, tada književnost dobiva ono najvažnije – novi život izvan stranica.
