U Galeriji Pasaž u četvrtak navečer otvorena je izložba fotografija „Noćnik“ Maxa Juhasza, osebujnog autora čiji noćni prizori grad ne prikazuju kao prepoznatljivu geografsku cjelinu, nego kao prostor neizvjesnosti, tišine, odraza i prigušene distopije.
Izložba je postavljena u okviru godišnjeg programa „Ogledi u vizualnom“, a riječkoj publici predstavlja ciklus koji je Ivica Nikolac opisao kao jedan od rijetkih i specifičnih primjera noćne fotografije u hrvatskom, ali i mnogo širem fotografskom prostoru.
Predstavljajući autora i njegov rad, Nikolac je podsjetio na dugu tradiciju noćne fotografije i pokušaje fotografa da svijet skriven tamom prenesu na svjetlo dana. Pritom se osvrnuo i na misao Waltera Benjamina o fotografiranju grada kao poprišta zločina, pronalazeći upravo u toj usporedbi ključnu razliku Juhaszova pristupa.
– Njegov grad nije poprište zločina, ali je poprište atmosfere, poručio je Nikolac.
Fotografija počiva na svjetlosti koja se odbija od predmeta, a noću je svjetlosti vrlo malo. Upravo zato grad nakon zalaska sunca postaje drugačiji prostor. Nekima je stran i zastrašujući, drugi ga izbjegavaju, dok Juhasz u njega izlazi kako bi uhvatio odraze u vodi i izlozima, osvijetljene reklamne panoe, prazne prostore i polumrak iz kojega izranjaju prizori nabijeni neobičnom, pomalo mističnom atmosferom.
U tim fotografijama umjetna rasvjeta ne pobjeđuje tamu, nego joj daje oblik. Grad se pokazuje tek djelomično, u kratkom susretu svjetla i sjene, ostavljajući promatraču dovoljno prostora da u prizor unese vlastito iskustvo, nelagodu, sjećanje ili maštu.
Nikolac je ciklus povezao i s Edwardom Hopperom, čija se slavna slika „Nighthawks“ nameće već zbog engleskog naziva Juhaszova ciklusa. Nije pritom riječ o istom umjetničkom postupku, nego o srodnom osjećaju izdvojenosti i promatranja svijeta kojemu se može približiti, ali u koji se ne može potpuno ući. Kao i kod Hoppera, promatrač ostaje izvan prizora, svjestan da se pred njim nalazi svijet koji postoji prema vlastitim pravilima.
Sam Juhasz nije želio previše objašnjavati fotografije, naglasivši kako ih svatko promatra i doživljava na vlastiti način.
– Fotografiju svatko gleda na svoj način, rekao je autor, uz napomenu da bi bilo pogrešno unaprijed određivati što bi pojedini prizor trebao značiti ili kakvu bi reakciju trebao izazvati.
Ciklus „Noćnik“ nastao je nakon što se autor, prema vlastitim riječima, zasitio klasične ulične fotografije i poželio krenuti u nešto drugačije i manje očekivano. Prema noći ga je, dodao je, usmjerila i sama priroda svijeta koji ga okružuje.
Začetak tog interesa može se pronaći i u jednoj od njegovih knjiga objavljenoj prije trinaest godina. Ondje se nalazi ranija, koloristički oblikovana verzija „Noćnika“, koju danas promatra kao svojevrsni pilot-projekt ciklusa predstavljenog u Galeriji Pasaž.
Izložene fotografije ne nude konačne odgovore niti od promatrača traže da u njima prepozna određeni grad, ulicu ili događaj. One ga pozivaju da zastane pred prostorima koje svakodnevno prolazi, ali ih možda nikada nije vidio u trenutku kada nestanu uobičajena značenja, a grad postane odraz, slutnja i psihološko stanje.
Izložba „Noćnik“ ostaje otvorena do 5. kolovoza, a u Galeriji Pasaž, u Križanićevoj ulici 1b, može se pogledati radnim danom od 18 do 20 sati te subotom od 10 do 12 sati.
