Ženska figura koja se ponavlja u radovima Grete Catele nije tek anonimni lik oko kojega se okupljaju životinje. Ona predstavlja samu umjetnicu, a životinje njezine unutarnje glasove, sukobe, preispitivanja i osjećaje. Kada se to jednom dozna, petnaestak kiparskih instalacija predstavljenih na izložbi „Žena i njezina divlja priroda“, otvorenoj u utorak navečer u riječkoj Galeriji Juraj Klović, dobiva sasvim novu dimenziju. Njihova se značenja ne iscrpljuju u onome što je autorica u njih utkala, nego svakom promatraču ostavljaju prostor za vlastito čitanje, prepoznavanje i interpretaciju.
Greta Catela predstavila se riječkoj publici ciklusom radova izrađenih tehnikom papier-mâché, u kojima se vitka, gotovo nestvarna ženska figura susreće sa životinjama. Neke su kompozicije slobodno postavljene u prostoru, druge su smještene u okvire, a sve odlikuje izražena narativnost. Iako nisu velikih dimenzija, radovi su vizualno vrlo upečatljivi i skladno su se uklopili u galerijski prostor, pri čemu različiti načini njihova predstavljanja dodatno naglašavaju odnose među figurama.
Izložbu je, uz umjetnicu i predsjednika HDLU-a Rijeka Damira Šegotu, predstavila Tina Širec Džodan, koja je u svojem izlaganju posebno naglasila višeslojnost Gretina umjetničkog izraza.
– Na prvi pogled radovi možda djeluju pomalo kazališno, scenski inscenirano, na trenutke poput knjižnih ilustracija. No upravo se iza te poetike krije univerzalnost njezina umjetničkog jezika. Riječ je o figuraciji koju lako prepoznajemo, ali kada pristupimo svakom pojedinom radu, počinjemo iščitavati njegovu priču i simboliku, istaknula je Tina Širec Džodan.
Govoreći o odnosu ženskih figura i životinja, upozorila je na zanimljiv kontrast između njihove likovne jednostavnosti i složenosti značenja koje nose. Ženska je figura, kako je primijetila, gotovo potpuno pojednostavljena, bez naglašenih fizičkih karakteristika i izraženih emocija.
– Ona je poput praznog lista papira koji nadopunjuje pripadajuća životinja, a taj odnos svatko od nas može tumačiti na svoj način, objasnila je Tina Širec Džodan.
Upravo mogućnost različitih tumačenja jedna je od najvećih vrijednosti izložbe. Životinje u Gretinim radovima nisu tek dekorativni motivi niti ilustracije poznatih simboličkih značenja. One predstavljaju različite unutarnje svjetove, osjećaje i stanja koja se međusobno isprepliću, ponekad sukobljavaju, a ponekad nadopunjuju. I sama umjetnica potvrdila je da je riječ o izrazito osobnom ciklusu.
– Žena je na neki način ja, a životinje su njezini unutarnji glasovi. Svaka životinja simbolizira nešto drugo. Mislim da su jako važni i nazivi radova jer oni dosta govore o sukobima koji se događaju unutar žene u određenim životnim razdobljima. Tu su njezina promišljanja, preispitivanja, analiziranja. To je zapravo suština ovih radova, kazala je Greta Catela otvorivši takvim objašnjenjem dodatni prostor za razumijevanje izložbe. Ono što se na prvi pogled može doživjeti kao neobičan, gotovo bajkovit susret žene i životinje, zapravo proizlazi iz stvarnih životnih iskustava, unutarnjih previranja i emocionalnih stanja same autorice. No, poznavanje te autobiografske dimenzije ne zatvara mogućnosti interpretacije. Naprotiv, čini ih još brojnijima jer se u osobnoj priči umjetnice mogu prepoznati i iskustva drugih.
Na pitanje koliko se takvim radovima zapravo izlaže javnosti, Greta Catela odgovorila je vrlo otvoreno.
– Zapravo, dosta. Osjećam se prilično izloženo jer su ovi radovi počeli nastajati u vrlo intimnim razdobljima mojeg života. Oni jesu dosta autobiografski. Moji unutarnji sukobi, preispitivanja, sve kroz što sam prolazila… Mislim da su ovi radovi na neki način bili moj izraz svega onoga što se događalo u meni, priznala je umjetnica koja ne pokušava ponuditi konačne odgovore niti promatraču nametnuti jedno značenje svojih radova. Umjesto toga, vlastita iskustva pretvara u vizualne prizore koji mogu potaknuti razmišljanje o osobnim unutarnjim sukobima, strahovima, željama i odnosima prema svijetu.
Tina Širec Džodan u tom je kontekstu spomenula i Jungovu teoriju arhetipova, ali je naglasila da Gretinim radovima nije nužno pristupati isključivo iz psihoanalitičke perspektive. Povezivanje ljudskih osobina i životinjskih simbola prisutno je u različitim kulturama od prapovijesti do danas, zbog čega je takav umjetnički jezik razumljiv i blizak širokoj publici.
– Vjerujem da svatko od nas vodi neke svoje unutarnje bitke. Upoznajući sebe i istražujući vlastite unutarnje svjetove, možemo bolje razumjeti ne samo sebe nego i svijet u kojem živimo, poručila je Tina Širec Džodan posebno se osvrnuvši i na tehniku izrade radova. Papier-mâché zahtijeva strpljiv, dugotrajan i slojevit postupak oblikovanja, što je, prema njezinu mišljenju, zanimljiva poveznica s višeslojnošću njihova sadržaja. Istaknula je i različite načine postavljanja skulptura, od slobodnih prostornih kompozicija do radova smještenih u okvire, koji stvaraju drukčiju dinamiku i svojevrsnu napetost unutar prizora.
O samom postavu govorila je i Greta Catela, priznajući da je uoči otvorenja imala određene dvojbe.
– Malo sam bila zabrinuta jer radovi nisu monumentalni, zapravo su dosta mali, a galerijski je prostor velik. Nisam bila sigurna kako će sve zajedno funkcionirati. Ali na kraju sam zadovoljna, mislim da je lijepo ispalo, rekla je umjetnica.
Relativno skromne dimenzije radova definitivno se nisu pokazale nedostatkom. Naprotiv, njihova vizualna izražajnost i pažljivo oblikovani odnosi ženskih figura i životinja uspješno su zaživjeli u prostoru Galerije Juraj Klović, omogućujući promatraču da se približi svakom pojedinom prizoru i posveti njegovim detaljima.
Izložba „Žena i njezina divlja priroda“ne donosi samo niz zanimljivih kiparskih instalacija, nego i vrlo osobnu priču o umjetnici koja je vlastite unutarnje sukobe, promišljanja i osjećaje pretočila u prepoznatljiv likovni jezik. Pritom je možda najvažnije upravo ono što se događa kada promatrač shvati da pred sobom nema samo ženu i životinju, nego dva dijela istog bića. Tada Gretine priče prestaju biti isključivo njezine, tada u njima ima i nas.
Izložba „Žena i njezina divlja priroda“, održana u organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeka, ostaje otvorena do 27. listopada.
Istaknutu fotografiju i fotogaleriju snimio Kristian Sirotich
