Ako se uz more vozite kroz Bakarski zaljev, i osobito ako se spustite prema Kraljevici, teško je ne primijetiti elegantnog gorostasa koji raste na brijegu poluotoka. Dvorac Nova Kraljevica nesumnjivo je jedan od najdojmljivijih kaštela koji je danas postaja kulturno-turističke rute Putovi Frankopana i koja kroz baštinu povezuje najvažnije frankopanske lokalitete Primorsko-goranske županije.
Frankopani su Kraljevicu koristili kao luku svoga grada Hreljina, a dvorac Nova Kraljevica, građen kao rezidencija moćne feudalne dinastije Zrinskih i Frankopana, slijedi graditeljske uzore tadašnje europske aristokracije. Slične su palače i dvorci u to vrijeme nicali diljem Europe, predstavljajući bogatstvo i društveni status svojih vlasnika raskošnom arhitekturom i pomno osmišljenim dekorativnim elementima. Veliki pravokutni kompleks, dug 44 i širok 36 metara, najvjerojatnije su projektirali i gradili venecijanski majstori. Na svakom uglu smještena je po jedna velika kula, dok se u središtu unutarnjeg četverokutnog dvorišta nalazi šterna, odnosno zdenac, nezaobilazan element života u tadašnjim plemićkim rezidencijama.
U vrijeme kada je nastajao Novi dvorac u Kraljevici, europsko je plemstvo postupno napuštalo srednjovjekovni koncept utvrđenih gradova kao isključivo obrambenih građevina. Razvojem vatrenog oružja i promjenama u načinu ratovanja, rezidencijalna i obrambena funkcija sve su se više razdvajale, pa su novi kašteli i palače postajali prije svega reprezentativna sjedišta vlasti i simboli ugleda svojih vlasnika.
Izvorno se dvorac sastojao od suterena, prizemlja i prvog kata, a drugi su kat u 19. stoljeću dogradili isusovci, kasniji vlasnici zdanja. O raskoši unutrašnjosti svjedoče zapisi prema kojima je glavni salon bio uređen pozlaćenim kožnim tapetama, mramornim kaminima i podovima popločenima mramornim mozaikom, dok su okviri vrata bili izrađeni od crnog i bijelog mramora. Pretpostavlja se da je upravo Katarina Frankopan, supruga Petra Zrinskog, bila zaslužna za ovako luksuzno uređenje.
Posebnu vrijednost Novoj Kraljevici daje podatak da je već u 17. stoljeću imao prostoriju nazvanu Museum, namijenjenu čuvanju bogate obiteljske baštine. Riječ je o jednom od najranijih muzeja u Hrvatskoj, nastalom u vrijeme kada su europski velikaši u svojim rezidencijama uređivali takozvane kabinete čuda – zbirke umjetnina, rijetkih predmeta i prirodnina koje se smatraju pretečama suvremenih muzeja.
Ostavština nasljeđa i zbirke vidljiva je u unutrašnjosti kaštela u kojem su danas uređeni Posjetiteljski centar i Interpretacijski centar koji nude multimedijalni uvid u povijest Frankopana. Tako je primjerice prikazana Zrinsko-frankopanska urota koja se smatra najvećim događajem u ranonovovjekovnoj hrvatskoj povijesti. Sudbina urotničkih obitelji već tri i pol stoljeća u različitim povijesnim okolnostima traži svoje razumijevanje i nudi različita tumačenja, kako stoji na ulazu u Interpretacijski centar.
Interpretacija priča iz života Frankopana ima mnogo, a kašteli poput Nove Kraljevice služe kao podsjetnik na jedan od najpoznatijih hrvatskih povijesnih narativa o životu, junaštvu i tragičnoj smrti posljendjih Zrinskih i Frankopana. Tko nije sklon uranjanju u povijest, kaštel nudi ljepotu pogleda na Bakarski zaljev, restoran Fran Krsto Frankopan i malu izložbenu galeriju Ana-Katarina Zrinski.
U prostoru djeluju i udruga za promicanje kulture i umjetnosti Rizom, KUD Lanterna, HGD Zvijezda Danica i udruga Stol, a na prvom je katu smješten i Muzej pomorstva i ribarstva. Drugim riječima, ovaj frankopanski dvorac sada ima novi život, dok istodobno za ljubitelje povijesti nudi uvid u dašak nekog drugog vremena. Vremena za koje se možda prečesto hvatamo, ali uz ovakve građevine, teško ga je zanemariti ili previdjeti.
Istaknuta i ostale fotografije: Franka Blažić
#Frankopani #Nova Kraljevica #Putovima Frankopana
