Jučerašnji finalni dan još jedne dinamične Ljetne priče iz Benčića donio je zanimljive i poznate goste: Zorana Vakulu, Brunu Šimlešu i Srebrenku Peregrin. Brojne posjetitelje u dvorištu za kraj je nježno ispratio zvuk New Orleansa uz svirku Pula Stompersa, čime je označen kraj ovog bogatog, šarolikog razdoblja koje oživljava Art-kvart Benčić na toliko različitih načina i razina.
Jedno od poznatijih i voljenih lica suvremene meteorologije je zasigurno Zoran Vakula. Vakula je rek’o vitar je povoljan, kaže pjesma koja ga je opjevala, a on je jučerašnjoj publici koja je dupkom ispunila Dvoranu susreta ispričao da vjetar naredne dane ipak neće biti povoljan. Osim što se osvrnuo na vrućine u Rijeci ovih dana, naglašavajući da ovoga puta zbilja jesu nezapamćene, te da od povijesti mjerenja temperatura u srpnju nije bila sedam dana uzastopce toliko visoka, brojnu publiku je upoznao sa svojim kreativnim radom. Klima se mijenja, o tome govore i njegove pjesme u rimama i slikovnice, no fokus susreta ipak je bio na Vakulinom meteostripu Pretežno vedro.
Meteostrip objedinjuje anegdote iz svijeta meteorologije, spominje često postavljana pitanja te na vrckavi način pokazuje kako izgleda dan na radnom mjestu meteorologa. Riječ je ujedno o prvom meteostripu u Hrvatskoj, istaknuo je Zoran Vakula, a u fragmentima je uvršten i u Hrvatsku čitanku, što je također veliki uspjeh. – Srce mi je puno, rekao je Zoran Vakula, koji mnogo vremena i stvaralačke energije ulaže upravo u sadržaje za djecu i mlade. Na temelju njegovih slikovnica napravljene su i kazališne predstave, a sve s ciljem približavanja kompleksnije tematike meteorologije i razumijevanja klime i svijeta oko nas.
U svom se dinamičnom izlaganju Vakula osvrnuo i na brojna imena koja su obilježila svijet meteorologije, poput Milana Sijerkovića, Mihovila Kisegija i Vesne Jurčec, prisjećajući se brojnih smiješnih situacija s radija i televizije. Osvrnuo se i na studij geofizike, još jednom pokazujući smjer kojim budući meteorolozi mogu kročiti. Njegov entuzijazam, pristupačnost i angžiranost služe kao odličan poticaj, što i jest jedan od temeljnih ciljeva njegovih gostovanja, izlaganja i stvaranja.
Publika se iz osvježene Dvorane susreta potom preselila u dvorište, gdje su obožavatelji Brune Šimleše već spremno čekali njegovo izlaganje. Poznati putopisac i autor otvorio je svoj svijet putovanja kratkim videom, a onda kroz fotografije, razgovor i prisjećanje proveo prisutne od Meksika do Kanade. Svoja iskustva iz avanture Pacific Crest Traila prenio je u knjizi U Srcu divljine, a osim praktičnih informacija i faktografije puta, u njoj piše o motivaciji, izdržljivosti i lekcijama koje donosi takvo putovanje.
Provesti mjesece na cesti, često potpuno sam, u uvjetima koji su često nepovoljni, nepredvidljivi i zahtjevni, nije nimalo jednostavno. Od približno tisuću onih koji se odvaže na Pacific Crest Trail, samo ih stotine uistinu put i dovrši, ispričao je Šimleša. I ljudi ponajviše odustaju zbog psihičkih razloga, a ne onih fizičkih. Čovjek se dok hoda sam mora suočiti sam sa sobom, i tu često isplivaju i zaboravljene, potisnute misli. Šimleša je, doduše, uspio dovršiti trail, i pritom testirati vlastitu otpornost. Na koncu se sve isplati, kaže, zbog pogleda s vrhova koji su senzacionalni, dočekivanja zore, gledanja bistrog noćnog neba i susreta s ljudima koji će mu doživotno ostati u sjećanju.
Osim toga, ovakav put je dobar učitelj i za “embrace the suck” filozofiju – prihvati ono što je neugodno ili nelagodno, ako je nužno. Nema smisla boriti se protiv munja ili loših uvjeta, to je iscrpljujuće. Šimleša u tom smislu otkriva male životne filozofije koje su korisne ne samo na putovanju, već i u svakodnevici. Čitateljstvu poznat po knjigama o psihologiji i duhovnosti, Šimleša u izlaganju koje se tiče hodanja po divljini prvenstveno se osvrće na čovjeka u vrlo specifičnim uvjetima, ali i spominje interesantne priče, anegdote i činjenice korisne svakome tko razmišlja o velikom putu u nepoznato.
Za kraj dana, dvorište se ispunilo publikom zainteresiranom za hrvatske narodne priče i predaje. I to ne bilo kakve već one začudne i neočekivane. Pripovjedačica Srebrenka Peregrin je svoj nastup pod nazivom Hrvatski narodni WTF obogatila pričama koje nas mogu istinski nasmijati, kako zbog bizarnosti likova tako zbog iznenadnog razriješenja koje se sigurno ne može pronaći u klasičnim bajkama za djecu. One dotiču i razne aktualne društvene teme, pa čak i one političke (primjerice “Pro life” priča o ženi koja na kraju propada u pakao).
Priče jučerašnje pripovjedaonice za odrasle potječu iz raznih dijelova i gradova Hrvatske, primjerice Zagorja, Delnica, Đakova, Dalmacije i Istre. Od “Bogate i ružne” do “Odvažne Vinke” i “Ukipljene djevojke”, priče pokazuju raznolikost narodne baštine, ali i njenu skrivenost, jer na mnogima se u publici moglo iščitati da s njima nisu upoznati. Ako tome prirodamo vještinu, dinamičnost i karizmu Srebrenke Peregrin, dobijemo zabavnu i zanimljivu večer pripovijedanja kao idealni završetak Ljetne priče iz Benčića.
Istaknuta i ostale fotografije: Franka Blažić
#Bruno Šimleša #Ljetna priča iz Benčića #Srebrenka Peregrin #Zoran Vakula
