Autobusa nema i nema. Putnici, ljudi koji idu na posao ili djeca koja odlaze ili se vraćaju iz škole, čekaju na autobusnim postajama, a nitko im se nije sjetio reći da linije ne voze. Ako netko od njih i dočeka svoj, već pretrpani, autobus u njega je prinuđen ući gurajući se, a ponekad ne uspije niti to jer autobusi naprosto ne mogu primiti nove putnike. Upravo je čudo što nije došlo do težih incidenata. To je riječka realnost posljednjih nekoliko tjedana, a nakon reduciranih vožnji još u veljači, u tekućem je mjesecu reducirano više od 200 linija, odnosno svaki peti autobus nije niti krenuo sa svoga polazišta. U međuvremenu je Autotrolej objavio novi raspored vožnji, a jučer 16. svibnja održana je izvanredna sjednica Skupštine KD Autotrolej na kojoj je odlučeno kako će od lipnja do kolovoza, cijene mjesečnih pokaznih karata Autotroleja biti smanjene za 25 %.
Nakon sjednice, gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, direktor KD Autotrolej Robert Mrvčić te pročelnica Upravnog odjela za komunalni sustav i promet Grada Rijeke, Maja Malnar, obratili su se medijima započevši konferenciju isprikom korisnicima gradskog prijevoza.
Smanjenje cijena pokaznih karata odnosit će se na mjesečne pokazne karte i povlaštene karte temeljene na socijalnom uvjetu ili prihodima. Nova cjenovna politika bit će na snazi od lipnja do kolovoza. Cijene pojedinačnih karata – cvikalica, odnosno karata u vozilu kod vozača, kao i dnevnih i tjednih karata neće se mijenjati.
„Namjera je rasteretiti korisnike koji svakodnevno koriste usluge javnog gradskog prijevoza i podnose najveći teret u situaciji s reduciranim vozilima”, dodao je gradonačelnik Filipović.
Smanjenje cijena mjesečnih pokaznih karata za 25 % rezultirat će gubitkom prihoda od oko 250.000,00 EUR za KD Autotrolej. Ova mjera smatra se privremenom, a njezin daljnji status ovisit će o budućoj situaciji.
Dodatno, Autotrolej će poduzeti dvije dodatne proaktivne mjere za stabilizaciju, uključujući zapošljavanje putem agencija, financiranje prekvalifikacija vozača te nagrađivanje postojećih vozača za uredan rad.
„Analizirali smo prijedloge Petra Mandića iz Mosta i implementirali one koji su provedivi. Cilj nam je privući nove vozače i podići svijest o atraktivnosti rada u Autotroleju”, rekla je pročelnica Malnar.
Na pitanje zašto smanjenje cijena nije provedeno ranije, direktor Mrvčić objasnio je da u veljači nije došlo do značajnog smanjenja voznog reda. Što se tiče procesa dovođenja vozača iz inozemstva, Mrvčić je istaknuo da su administrativni procesi usporili planove, te da je potrebno više vremena nego što je očekivano.
Početak i razvoj organiziranog javnog prijevoza putnika u Rijeci
Prema izvještajima tiska iz 19. stoljeća, prvi javni prijevoz putnika u Rijeci odvijao se kočijama i omnibusima s konjskom vučom, prilagođenima za prijevoz deset do petnaest putnika. Prema propisima koje je donijela Općina, prijevoz je bio organiziran duž određenih linija prema unaprijed utvrđenom voznom redu. Pojava tramvaja, koji je od sredine 19. stoljeća osvajao Europu, potaknula je riječke gradske vlasti na razmišljanje o uvođenju modernijeg putničkog prijevoza.
Razvoj i povijest javnog gradskog prijevoza u Rijeci predstavlja zanimljivu kronologiju promjena u prometnom sustavu grada. Grad Rijeka objavio je 1892. javno nadmetanje za izgradnju tramvajske linije namijenjene prijevozu putnika i robe. Među ponuđačima se isticao i barun Oscar Lazzarini. Gradski dužnosnici prihvatili su njegovu ponudu pod uvjetom da umjesto konjskih tramvaja odmah uvede električni prijevoz. Ugovor o izgradnji i eksploataciji električnog tramvaja potpisan je 1896. godine, dodijelivši koncesiju na pedeset godina. Komercijalna banka u Pešti postala je vlasnik koncesionarskog društva. Projektirana je jednotračna pruga duljine 4.400 metara, a Gradska uprava odobrila je utiskivanje grba na tramvajima. Električna energija osigurana je iz centrale blizu tramvajske remize na Školjiću. 7. studenoga 1899., prva tramvajska kola krenula su od mosta na Rječini uzduž Fiumare prema krajnjoj stanici na Pioppi, na četverokilometarskoj jednotračnoj pruzi. Ovaj korak modernizacije svrstao je Rijeku među napredne europske gradove, a ovaj se datum smatra za dan početka organiziranog javnog prijevoza u Rijeci.
Gradski autobusni prijevoz u Rijeci uveden je 29. lipnja 1931. godine s trima linijama: linija broj 2 – Centar – Valscurigne (Škurinje) u duljini od 4.550 metara, linija broj 3 – Glavna tržnica – Gelsi (Podmurvice) u duljini od 2.550 metara i linija broj 4 – Centar – Kozala u duljini od 2.700 metara. Na tim su linijama prometovala četiri autobusa s benzinskim pogonom marke Ceirano, koji su mogli prevesti 39 putnika. Vozili su svakih 20 minuta od 7 do 21 sat.
Godine 1939. u Rijeci je uz tramvajsku remizu na Školjiću izgrađena velika garaža od 850 četvornih metara, parabolična svoda, u koju su se mogla smjestiti 24 autobusa. Rijeka je tada u javnome gradskom prometu imala jednu tramvajsku i petnaest autobusnih linija.
Od željezničke stanice do Plumbuma, u probnoj vožnji riječkim je ulicama 4. listopada 1951., prošao prvi gradski trolejbus, a 27. listopada iste godine, uz prisustvo mnoštva građana, svečano je otvoren trolejbusni promet na Titovu trgu. Trolejbusna linija JE 1952. produljena do Kantride te su se uvele prijelazne karte s trolejbusa na tramvaj i obrnuto. Međutim, tramvajska vozila nisu mogla zadovoljiti rastuće potrebe grada, pa su se počele razmatrati ekonomske računice o ukidanju tramvaja i potpunom prelasku na trolejbuse.
Autotrolej poduzeće
Nakon ukidanja tramvaja 1969., otvorena je mogućnost izmjene i produljenja trolejbusne trase. U ožujku 1953., poduzeće mijenja naziv u Autotrolej poduzeće, kako bi se prilagodilo rastućim potrebama u javnom gradskom prometu. S obzirom na stalni porast broja putnika, nedostatak vozila riješen je nabavkom polovnih autobusa iz Londona, popularno nazvanih „londonci” i harmonika.
Cvikalice i žetoni
Autotrolej je u studenom 1973. uveo automatske poništivače karata i pretplatne karte za dvanaest vožnji, tzv. cvikalice. Odlučeno je da ulazak u autobus bude na prednjim, a izlazak na stražnjim vratima. Početkom 1975., sustav samonaplate je uveden na linijama 4 (Kozala) i 5 (Ekonomija), a krajem godine su dodane pokazne karte za više linija. Sustav samonaplate je proširen 1977. na sve gradske linije, osim na linijama 1 i 2 gdje su korišteni zglobni autobusi. Godine 1978. uvode se žetoni s ugraviranim grbom grada Rijeke i godinom organiziranog javnog prijevoza.
Od 1982. primjenjuje se Društveni dogovor o naknadi troškova prijevoza radnika, potičući korištenje javnog prijevoza. U 1980. nabavljeno je 25 novih autobusa, prepoznatljivih po boji i znaku Autotroleja. Do 1995. kupljeno je 70 vozila, a uložena su značajna sredstva u opremu i radionički prostor. 1990. Autotrolej ima 266 vozila, godišnje prijeđe 12.353.644 km i preveze 87.801.268 putnika. 1990. se registrira kao Autotrolej, komunalno poduzeće za prijevoz putnika. U 1991. uvode se zonski tarifni sustav i poluautomatski sustav naplate. Poslovanje prati Skupština općine Rijeka. 1992. su ukinuti kondukteri na liniji 32.
KD Autotrolej
U 1990. godini, poduzeće je registrirano kao Autotrolej, komunalno poduzeće za promet putnika. U idućim godinama, sredstva su uložena u obnovu voznog parka i modernizaciju sustava naplate. Od 1993. godine, Autotrolej postaje društvo s ograničenom odgovornošću, a 1999. godine prelazi u vlasništvo Grada Rijeke. Autotrolej postaje društvo s ograničenom odgovornošću i 1995. mijenja naziv u Komunalno društvo Autotrolej. Politika financiranja omogućava obnovu voznog parka od 1993. do 1998. s 70 novih autobusa. Certifikat za hologramsku zaštitu koriste od 1998. Na temelju dogovora o naknadi troškova, povećava se broj mjesečnih pretplatnih karata.
Inkluzija, digitalizacija i autobusi na plin
Minibus za prijevoz osoba s invaliditetom se uvodi od 1999. te KD Autotrolej u suradnji s Odjelom gradske uprave Grada Rijeke za zdravstvo i socijalnu skrb organizira prijevoz za osobe s invaliditetom posebnim vozilom koje je prilagođeno i namijenjeno prijevozu osoba s invaliditetom. U 2009. nabavljeno je 10 novih autobusa. Riječkim ulicama na današnji dan 2013. počeli su voziti plavo-zeleni autobusi pokretani plinom. U Baračevoj ulici otvorena je prva punionica stlačenog prirodnog plina u Hrvatskoj, a paralelno s tim, puštena je u promet i nova autobusna linija 100, povezujući sve ključne točke u gradu.
U 2013. godini realizirana je nabava 11 solo autobusa i 10 minibusa na stlačeni prirodni plin vrijednih ukupno 24.986.327,00 kuna. Od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost tom je prilikom osigurano 722.680,47 kuna u svrhu subvencije kamate kredita. U 2015. godini nabavljeno još 9 autobusa na stlačeni prirodni plin (5 solo i 4 zglobna vozila), vrijednih ukupno 23.300.200,00 kuna, s tim da je tom prilikom od strane Fonda osigurano 7.456.064,00 kuna bespovratnih sredstava. U 2017.g. kupljeno je deset novih autobusa, četiri solo autobusa, dva midi autobusa i četiri zglobna autobusa, koji kao gorivo koriste stlačeni prirodni plin (SPP).
Od 2021. uvedena je Gradska kartica – Rijeka City Card (RCC) kojom je omogućeno brže i jednostavnije korištenje usluga gradskih komunalnih poduzeća i gradskih ustanova u vlasništvu i suvlasništvu Grada Rijeka.
Danas Autotrolej ima 187 vozila, vozi na 44 linije povezujući 12 gradova i općina, a zbog nedostatka vozača Autotrolej ne može održati postojeći dnevni red, koji je još od veljače reduciran, u praksi se nije niti poštivao te je praktički, usprkos svemu, dočekan kolaps javnog gradskog prijevoza koji je postao ključno komunalno i političko pitanje
Vozač autobusa: ključna komponenta
Zahvaljujući financiranju iz europskih fondova, vozni park je obnovljen, ulaganja su usmjerena prema digitalizaciji i sličnim rješenjima, a sve do nedavno zanemarivala se ključna komponenta javnog prijevoza, nekada cijenjeni, a danas marginalizirani, vozači ze koje se čelnici Autotroleja i gradske vlasti nisu borili. Umjesto toga, fokusirali su se na transformaciju komunalnog sustava, angažirajući privatne tvrtke za rješenja koja se na kraju nisu pokazala učinkovitima. Sustav javnog prijevoza je u gorem stanju nego prije.
Na problematiku javnog prijevoza prije više od dvije godine uputio je i nastavio upućivati upravo vozač Autotroleja, Robert Puljić, koji je nezadovoljan poslovanjem Autotroleja uputio pismo upravi kojim je nastojao na konstruktivan način ukazati na probleme u poslovanju, nakon čega mu je bio prekinut ugovor radu pa je ipak bio vraćen na posao. On je posebno naglasio na problem nedostatka vozača, odnosno za trenutak kada se pogoršalo rukovodstvo u ophođenju s vozačima Puljić je odabrao onaj kada je Željko Smojver postao direktor Autotroleja. Vozači koji su dugo vozili na istim linijama počeli su se rotirati pa su se sukladno tome počele pojavljivati i greške na koje je Puljić počeo ukazivati. Kada vozač iznese probleme s kojima se susreće potrebna je određena razina senzibiliteta od strane rukovodstva, međutim rukovodstvo Autotroleja činilo se neosjetljivo te pregovori traju već desetak godina. Novi direktor Autotroleja postao je 2023. Robert Mrvčić, a čini se kako se malo toga riješilo. I dalje uzrok nemogućnosti prometovanja svih linija leži u kroničnom nedostatku vozača. U siječnju 2024. najavljeno je uvođenje stranih vozača, no određeni dio mjera nije provediv budući da postoje zakonske prepreke. Postojeća regulativa je takva da nije moguće izmijeniti gradske akte prije izmjena zakona, prije svega Zakona o komunalnom gospodarstvu, koju komunalnu djelatnost javnog linijskog prijevoza upravo definira kao komunalnu djelatnost, postavljajući stroga pravila po kojima se on može obavljati.
Problemi se rješavaju u hodu, kako se na njih naiđe, što neminovno dovodi do urušavanja nečega što ionako stoji na klimavim nogama.
Tko je odgovoran za stanje u kojem se KD Autotrolej nalazi danas?
Na pitanje kako objašnjava trenutno stanje u Autotroleju gradonačelnik Marko Filipović rekao je kako je trenutno stanje s voznim redom prije svega izazvano time što nedostaje vozača te dodao: „ Praktički danas na birou rada u Rijeci nema vozača D kategorije i nemoguće je osloniti se u potpunosti na domaće vozače. To je nešto što nas treba u globalu zabrinuti jer je prošle godine, prema statističkim podacima koje je dao Državni zavod za statistiku, izdano 180.000 dozvola za strance, a nekakve projekcije Hrvatske gospodarske komore i relevantnih čimbenika u gospodarstvu govore da će do 2030. u Hrvatskoj biti 500.000 stranih radnika. To je nova realnost u kojoj živimo. Tko je za to zaslužan i zašto se to dogodilo to prepuštam vama da zaključite, a što se tiče stanja u Autotroleju, zna se tko je odgovoran. Odgovorna je, naravno, uprava. Nju kontrolira nadzorni odbor, a Skupštinu čine svi gradonačelnici i načelnici riječkoga prstena uključujući i gradonačelnika Rijeke.”
Hoće li nove mjere i kako izmijeniti krizu javnoga prijevoza u Rijeci?
Istaknuta fotografija: Moja Rijeka
#Autotrolej #KD Autotrolej #kolaps #promet #Rijeka
