Nedavnom najavom da će Lučka uprava Rijeka obnoviti lansirnu rampu torpeda, taj trn u oku mnogih Riječana za kojega je pravo čudo da se do sada nije srušila sama od sebe, Denis Vukorepa zaintrigirao je riječku javnost. Na području kojim upravlja Lučka uprava Rijeka lansirna rampa Torpeda dio je goleme industrijske baštine, još nekoliko iznimnih arhitektonskih ostvarenja iz naše prošlosti pod stalnom su lupom stručnjaka i javnosti.

– Stvari sam postavio na jednostavan način, probleme rješavamo odmah, ako ih možemo riješiti, a ako ne možemo nemamo mira dok ih ne riješimo, započet će Denis Vukorepa, vrlo vjerojatno jedan od rijetkih ravnatelja Lučkih uprava koji sve procese rada unutar jedne luke ima u malom prstu. Još za studentskih dana Vukorepa je u Riječkoj luci radio kao lučki radnik pa s devizom da „promjene treba isprovocirati“ prije šest godina krenuo u realizaciju niza projekata koji će, sasvim sigurno, uvelike pridonijeti tezi da će Rijeka u skorašnjoj budućnosti u potpunosti promijeniti vizuru s morske strane.

Probleme rješavamo odmah, ako ih možemo riješiti – Denis Vukorepa. Snimio Aleš Suk

– Kada sam bio direktor Riječke luke od 2002. do 2012. godine teško mi se bilo baviti problemom industrijske baštine jer nije bilo novaca. Međutim, sada kada imate ovako velike koncesionare stvara se jedna nova vrijednost. Pritom, tu je i podrška Vlade RH i resornog ministarstva da se iznađu sredstva da se nešto od te baštine napravi. Primjerice, zgradu Lučke uprave smo počeli obnavljati za vrijeme COVID-19 krize. Više na njoj ne vise kablovi kao nekada, fasada je uređena, nema klima-uređaja na fasadi, napravili smo unutarnji sustav grijanje-hlađenje. Imali smo problem u komunikaciji s konzervatorima, ali smo sjeli i to riješili. Od toga smo krenuli. Sada idemo dalje.

A ovo dalje obuhvaća puno toga, od lansirne rampe Torpeda do lučkih skladišta Metropolis, obnova kojih je već započela i na kojima su postavljene prve skele.

– Želimo riješiti problem lansirne rampe torpeda. Osobno sam dobio zadatak 2019. godine od našeg resornog ministra i današnjeg potpredsjednika Vlade RH Olega Butkovića da se riješi taj problem i bit će riješen. Novaca za to ima. Ponudili smo nekoliko mogućnosti konzervatorima i mislim da polako idemo kraju, odnosno konačnom rješenju. Postoje dvije mogućnosti, jedna je ukloniti postojeći objekt i napraviti repliku. Druga mogućnost je zadržati postojeću lansirnu rampu, eventualno nešto zaštiti da ne bi došlo do rušenja bilo kojeg dijela i zaštiti od daljnjeg propadanja. Pritom, u neposrednoj blizini lansirne rampe izgradit ćemo objekt u kojem bi se mogla složiti priča što je taj torpedo bio i koliko je on značio za ovaj grad. Neće taj objekt veličinom zadovoljiti potrebe Muzeja torpeda, veličina prostora na tom području ne dopušta nam izgraditi tako veliku zgradu, ali riješit ćemo taj problem. Kako će se time upravljati, tko će time upravljati i na koji način sigurno će biti predmet dogovora. No, idemo mi to napraviti, pa ćemo lako dogovarati detalje. Najvažnije je da konzervatori kažu što je lijevo, što je desno.

Obnavljanje Metropolisa već je započelo. Započela je obnova skladišta 22, koje je u koncesiji Rijeka Gatewaya, tu će biti njihovo sjedište, uredi, carina i policija, veterinarska kontrola u prizemlju. Napravili smo idejno rješenje za pješački most, vratit ćemo onaj most koji je nekada bio, ali naravno s tehnološki drugačijim rješenjima, s liftom da baš svi mogu doći, pritom mislim i na osobe s invaliditetom i osobe slabije pokretljivosti. Mostom će se pristupati terasi na Skladištu 20 na trećem katu i to će biti ulaz za sve zaposlenike, ali i za građane koji će danas-sutra dolaziti u Metropolis. Bez obzira na to što se dogodilo. Nakon lipnja 2025. godine i početka rada ovog projekta možemo početi razmišljati da čitavu sjevernu stranu izvučemo iz lučkog područja i damo Gradu Rijeci na korištenje. No, netko to mora obnavljati, a obnavljati može samo gospodarstvo, koje je ta skladišta i izgradilo. Da je netko rekao prije osam godina da će se to obnavljati, sigurno bi mnogi u to sumnjali.

Međutim, moram priznati da sam imao sreću da se poklopila prava ekipa, ministar Oleg Butković, koji je iz ovog kraja, ali i premijer Andrej Plenković koji u potpunosti razumije ovu tematiku i problematiku i daje podršku. Na jednom događanju je potpredsjednik Vlade rekao da moraš imati viziju i projekt, ali ako nemaš podrške onda nemaš ništa. I to je živa istina. Imali smo viziju, imali smo projekt, ali imamo i političku podršku da se nešto promijeni. I ovaj grad će se potpuno promijeniti, od lipnja 2025. godine ništa više neće biti isto. Tada će Zagrebačka obala biti u funkciji, tada bi Porto Baroš trebao biti u funkciji, nastavlja Vukorepa.

Naravno, samo od sebe se nameće pitanje ima li Rijeka financijskog potencijala zaštititi sve ono što bi se zaštititi moralo, htjelo, željelo.

– Rijeka sigurno ne može zaštiti sve, ali mnogo se toga može zaštititi. Imamo dvije mogućnosti, jedna je da pustimo sve kako je i bilo, što drugim riječima znači da bi se mnogi objekti srušili sami od sebe. Druga je opcija da zaista vidimo što je to što moramo zaštititi i da tako pokušamo stvoriti i neku novu vrijednost. Sve ne možemo zaštititi, nečega se moramo odreći. Mi imamo odličnu suradnju s Konzervatorskim odjelom na čelu s Lilian Stošić. Razumijem ja njih, vjerujem da i oni razumiju nas, tražimo rješenja, razgovaramo. Međutim, zaista je puno toga, a to nitko ne može financijski održavati. A možda se nešto ipak može staviti u funkciju. Nisam stručan da bih sudio o tome je li zaštićeno previše ili premalo objekata, ali mislim da negdje moramo, kako bi se to reklo, „pregristi“. Puno je toga zaštićeno u posljednjih 30 godina, prije toga se malo toga napravilo, rekao bih da se baš tako negdje pogriješilo, dodaje Vukorepa, koji smatra da je napokon došlo vrijeme da projekti ne ostanu samo „mrtvo slovo na papiru“.

– Rijeka će s mora potpuno promijeniti viziru. Adamićev gat od 8. travnja više neće biti parking, Riva Boduli će ostati još godinu dana, ponajprije zbog tržnice, ali otvaramo Deltu. Imat ćemo „waterfront“. Na tribini u HKD-u sam rekao da sada treba smisliti kako će se iskoristiti taj otvoreni prostor, Turistička zajednica s nama mora osmisliti kako bi to moglo čitavu godinu funkcionirati. Bit će prazna Karolina, bit će prazan Adamićev gat pa ćemo vidjeti kako će funkcionirati Delta i kako će se manifestirati na sve ovo. Na ulazu u grad bit će tisuću parkirnih mjesta. Siguran sam da će to rasteretiti ulazak u grad. Kada dođeš, primjerice iz Zagreba cestom D 404, ti ćeš se moći parkirati praktično u centru grada, a bit ćeš na samom kraju autoceste.

Obnova Metropolisa već je započela, pogled na Skladište 22. Snimio Aleš Suk

Naravno, potpuno je jasno da Lučka uprava ima iznimno važnu ulogu u procesima očuvanja baštine ovoga grada.

– Sada se možemo time baviti jer smo se financijski ojačali, možemo pristupiti bespovratnim sredstvima. Zgrada Lučke uprave je najbolji primjer, naša je obaveza bila obnoviti je. Tako je i s Metropolisom, riješit ćemo i lansirnu stanicu Torpeda, ponavljam to je naša obaveza. No, da nismo realizirali velike projekte s velikim koncesionarima pitam se tko bi se time bavio. Jednostavno za to ne bi bilo mogućnosti. Tko obnavlja Skladište 22? Rijeka Gateway, Maersk i ENNA Logic. I koristit će ga 50 godina. Toliko imaju koncesiju, kaže Denis Vukorepa, koji ne krije zadovoljstvo svime što je u minulom razdoblju odrađeno, odnosno ushit onim što se u narednom razdoblju još planira napraviti.

– Zadovoljan sam svime, sve smo projekte realizirali i sada pripremamo nove. Aplicirali smo za nova tri projekta u financijskom razdoblju 2021. – 2027. godine, u lipnju ćemo vidjeti gdje smo kada je riječ o bespovratnim sredstvima i idemo dalje. Jedan dio odnosi se na Rašu, pročišćivač koji nikada nije bio u funkciji i tu smo vrlo blizu ishodovanja građevinske dozvole, a to će biti veliki iskorak za Rašu. U Raši imamo vrlo važne projekte u srednjoročnom razdoblju, Raša ima ogroman potencijal, želimo tamo napraviti pravu luku. Ispod silosa idemo na izgradnju novog podnog skladišta sa svom novom prekrcajno-ukrcajnom opremom, a aplicirali smo i za zelene energije, išli bismo s električnim napajanjem brodova na dva kontejnerska terminala. Imamo i puno manjih projekata, jedan od njih su i solarni paneli na zgradi Lučke uprave, kojom bi ta zgrada postala energetski potpuno neovisna, onda imamo projekt da svu rasvjetu od Bunkera do Molo Longa spojimo, želimo izaći iz mraka, Riva je po noći u mraku, a ona mora bliještati. Gospodarstvo i turizam u Rijeci mogu živjeti zajedno, turizam raste, ove godine imamo 50 posto više kruzera, nego prošle godine. Rastu i sadržaji koji se nude tim ljudima. Ovaj prostor iznova postaje zanimljiv i to moramo iskoristiti. Mi znamo što hoćemo, zaključit će Denis Vukorepa.