Izložbu „Dragutin Antun Parčić – pionir hrvatske fotografije“, koju organizira Foto klub Krk, otvara se u petak, 28. veljače 2025. godine, s početkom u 18 sati u krčkoj Galeriji Decumanus
Izložbu čine informativni panoi izrađeni u suradnji s Društvom prijatelja glagoljice iz Zagreba, a prikazuju Parčićev iznimno zanimljiv životni put – od rođenja u Vrbniku 1832. godine do smrti u Rimu 1902. godine.
Osim što je bio ključan za razvoj hrvatske fotografije, Parčić se u svjetskim razmjerima smatra i pionirom znanstvene fotografije. Važan doprinos dao je i u drugim područjima, poput leksikografije, prevodilaštva, botanike, tipografije i tiskarstva, a posebno se istaknuo u borbi za hrvatski jezik i očuvanje glagoljice kao prvog hrvatskog nacionalnog pisma.
Ova izložba dio je projekta, odnosno manifestacije Dani Dragutina Antuna Parčića, koju Foto klub Krk provodi ove godine. Manifestacija obuhvaća susrete fotografa amatera, predavanja o najranijim krčkim fotografima – svjetlopiscima te radionice starih fotografskih tehnika.
Dragutin Antun Parčić bio je znameniti hrvatski glagoljaš, leksikograf, jezikoslovac i svjetlopisac – fotograf. Rođen je u Vrbniku 26. svibnja 1832. godine. U Glavotoku je pohađao nižu samostansku gimnaziju franjevaca trećoredaca glagoljaša te novicijat 1851. godine. U razdoblju od 1843. do 1851. pohađao je javnu talijansku gimnaziju u Zadru, a potom 1851. upisao studij bogoslovije na središnjem nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu Zmajević u Zadru.
Između 1855. i 1857. boravio je u raznim samostanima svoje provincije: u Prvić Luci, na Galevcu (Školjiću) kod Preka, u Zadru, Krku i Glavotoku. Još 1859. godine počeo se baviti svjetlopisom, a njegova najstarija sačuvana i datirana fotografija snimljena je upravo te godine u Prvić Luci.
U razdoblju od 1860. do 1864. boravio je na otočiću Galevcu (Školjiću) pored Preka na Ugljanu, gdje je imenovan poglavarom tamošnjeg Samostana franjevaca trećoredaca glagoljaša. Ondje je osnovao svoj fotografski atelijer i laboratorij te predavao u samostanskoj bogoslovnoj školi. U to se vrijeme bavio i kartografijom te botanikom.
U Samostanu franjevaca trećoredaca glagoljaša u Glavotoku na otoku Krku osnovao je Serafinsku tiskaru, u kojoj je sam lijevao glagoljička slova i tiskao razne brošure glagoljicom i latinicom. Godine 1875. objavio je u zlatotisku vlastiti prijevod prvog pjevanja Danteova Pakla.
Tijekom nekoliko stoljeća, točnije od 17. do početka 19., za hrvatske su glagoljaše njihovi brevijari, misne knjige i ostali priručnici bili tiskani staroslavenskim jezikom ukrajinske redakcije. Budući da je posljednji glagoljaški misal (Karamanov misal) bio tiskan još 1747. godine, Parčić je nastojao pokrenuti tiskanje novog glagoljaškog misala na staroslavenskom jeziku hrvatske redakcije. Kako franjevačka zajednica nije mogla poduprijeti njegove napore, odlučio je prijeći iz samostanskog reda u svjetovno svećenstvo. Uz potporu biskupa Josipa Jurja Strossmayera postao je kanonikom Zavoda sv. Jeronima u Rimu, gdje je boravio do kraja života.
Spomenimo i da glavna nagrada – Grand Prix – u sklopu međunarodnog fotografskog salona Summer Sea Sun od 2022. godine nosi ime Dragutina Antuna Parčića.
Dokumentarna izložba „Dragutin Antun Parčić – pionir hrvatske fotografije“ bit će otvorena za javnost do 20. ožujka, svakim radnim danom između 10:00 i 13:00 sati ili uz prethodnu najavu suorganizatoru Centru za kulturu Grada Krka putem e-maila: kultura@gradkrk.net ili telefonom na: 051 220 041.
Istaknuti vizual: Galerija Decumanus
#Dragutin Antun Parčić #Fotografija #Galerija Decumanus #Krk #pionir hrvatske fotografije
