Kada govorimo o značajnim povijesnim ličnostima Hrvatskog nasljeđa, neizostavnu lozu čiji je utjecaj ključan u oblikovanju hrvatskog identiteta predstavlja velikaška obitelj Frankopan (ili Frankapan). Tijekom gotovo pet stoljeća, od 1118. do 1671. godine, Frankopani su bili politički, društveni i kulturni pokretači, ostavljajući dubok trag u srednjovjekovnoj i ranonovovjekovnoj Hrvatskoj. Njihova ostavština i dalje živi kroz brojne lokalitete, arhivske dokumente i narodne priče, posebno na području današnje Primorsko-goranske županije, gdje su ostavili neizbrisiv trag.
Obitelj Frankopan, u početku poznata kao Knezovi Krčki, ubraja se među najuglednije plemićke loze hrvatske povijesti. Prvi poznati član, Dujam, spominje se 1118. godine kao upravitelj otoka Krka u ime Mletačke Republike. Njegovi sinovi Bartol i Vid nastavili su vladati Krkom temeljem ugovora s mletačkim duždom Vitalom II. Michielom iz 1163. godine. Iako su formalno bili vazali Mletačke Republike, Frankopani su uživali znatnu autonomiju, a njihov politički i teritorijalni utjecaj rastao je tijekom stoljeća. Njihova je moć bila utemeljena kako na vojnoj snazi, tako i na diplomatskoj vještini.
Nadalje, porijeklo obitelji dugo je bilo predmetom rasprava. U 15. stoljeću sami su Frankopani širili ideju o rimskom i mletačkom podrijetlu, kako bi ojačali svoj prestiž. Ipak, većina suvremenih povjesničara danas zastupa teoriju o njihovom domaćem, hrvatskom podrijetlu – s naglaskom na otok Krk i mjesta poput Vrbnika, gdje su imali rane posjede. Vrhunac moći Frankopani dosežu u 15. stoljeću pod knezom Nikolom IV. Frankopanom, koji 1430. godine u Rimu dobiva pravo na korištenje prezimena Frankopan (Frangepan) i grba s dva lava koji lome kruh, potvrđujući navodno srodstvo s rimskom patricijskom obitelji.
Obitelj je bila ključni politički čimbenik hrvatskih i europskih prilika: djelovali su kao knezovi, banovi, vojskovođe, diplomati, mecene, pa čak i biskupi. Osim u Hrvatskoj, njihovi su posjedi obuhvaćali područja današnje Bosne i Hercegovine, Slovenije, Mađarske, Italije, Austrije, pa čak i Švedske. Kao tipična europska aristokracija svojega vremena, živjeli su i djelovali u nadnacionalnom, višejezičnom i kulturno raznolikom prostoru, koji je daleko nadilazio današnje granice.
Na području današnje Primorsko-goranske županije, Frankopani su imali izrazito jak utjecaj. Osim što su stoljećima upravljali otokom Krkom, njihova se vlast proširila na Senj, Vinodol, Gorski kotar, Modruš i mnoga druga područja. Ostavili su za sobom brojne utvrde, dvorce, crkve, samostane i druge kulturne spomenike, a bili su i snažni zaštitnici glagoljaške pismenosti i kulturnog stvaralaštva.
Zbog iznimne kulturno-povijesne vrijednosti Frankopanske baštine, Primorsko-goranska županija 2021. godine pokrenula je strateški projekt „Putovima Frankopana“. Cilj projekta je obnova, zaštita i održivo korištenje materijalne i nematerijalne baštine koju su Frankopani ostavili iza sebe, te stvaranje novih kulturno-turističkih sadržaja koji bi potaknuli razvoj i oživljavanje prostora otoka Krka, Vinodola i Gorskog kotara tijekom cijele godine. U sklopu projekta obnavlja se i promovira 17 kaštela i dvoraca te 3 sakralna kompleksa, uključujući: kaštele u Krku, Trsatu, Grobniku, Gradecu, Driveniku, Grižanima, Bakru, Bribiru, Novom Vinodolskom (Kvadrac), Brodu na Kupi, Kraljevici, Ledenicama, Hreljinu, Nova Kraljevica, Severinu, Staroj Sušici i Čabru, te Franjevački samostan na Košljunu, Pavlinski samostan u Crikvenici i pravoslavni manastir Gomirje.
Sadržaj portala ArtKvart, koji će se u nadolazećem razdoblju fokusirati na „Putove Frankopana“, od iznimne je važnosti za stanovnike Primorsko-goranske županije iz nekoliko ključnih razloga. Frankopani su neodvojivi dio povijesti ovoga kraja, a njihova naslijeđa – dvorci, kašteli, crkve i tradicije – čine značajan dio lokalnog identiteta. Ovaj će program omogućiti stanovnicima svih generacija da se upoznaju s bogatom poviješću i kulturnom baštinom svog kraja.
Objavljivanjem sadržaja o „Putovima Frankopana“ – poput povijesnih članaka, intervjua sa stručnjacima, edukativnih videozapisa i vodiča – portal pruža priliku za neformalno obrazovanje stanovnika. Time se potiče jačanje svijesti o važnosti očuvanja kulturno-povijesnih vrijednosti regije. Ovaj sadržaj nije samo koristan i zanimljiv; on ima potencijal da trajno doprinese očuvanju kulturnog i društvenog identiteta Primorsko-goranske županije te da osigura inkluzivnost i aktivno sudjelovanje stanovnika u promicanju svoje povijesne baštine.
Frankopane ne treba promatrati isključivo kroz regionalnu i nacionalnu prizmu – kao i ostala aristokracija svoga vremena, oni su djelovali u širem europskom kontekstu. Njihova ostavština ostaje važan dio ne samo hrvatske, nego i europske kulturne i povijesne baštine.
Izvor: Putovima Frankopana: Frankopanska baština u Primorsko-goranskoj županiji. Ur. Ines Srdoč-Konestra i Saša Potočnjak. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, 2021.
Istaknuti vizual: Putovima Frankopana: Frankopanska baština u Primorsko-goranskoj županiji, PGŽ
#baština #Frankopani #Primorsko-goranska županija #Putovima Frankopana
