Da je Gradska knjižnica Rijeka jedna od najatraktivnijih kulturnih ustanova grada na Rječini više uopće nije vijest, nego činjenica koju iz godine u godinu potvrđuju neumoljivo precizni statistički podatci. Upravo su brojke, uz osvrt na čitateljske navike Riječanki i Riječana, programe i aktivnosti te planove za 2026. godinu, bile u fokusu konferencije za novinare održane u Gradskoj knjižnici Rijeka. Rezime 2025. predstavili su Niko Cvjetković, ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka, Tanja Badanjak, voditeljica programa GKR, te Jelena Stipetić-Šušak, voditeljica Službe za koordinaciju knjižničnog poslovanja s korisnicima.
Cvjetković je naglasio kako je prošla godina bila specifična jer je to druga godina rada knjižnice na novoj lokaciji, nakon “otvaračke” 2024. kada je knjižnica bila u snažnoj medijskoj žiži i bilježila rezultate koji su, kako je rekao, djelovali gotovo nestvarno. Podsjetio je da je u prvoj godini na novoj adresi članstvo poraslo za čak 24 posto, što je ogroman skok, pa je postojala realna bojazan da će u 2025. uslijediti pad – kao što se često događa u sličnim slučajevima u drugim sredinama. Međutim, to se nije dogodilo. Naprotiv, Gradska knjižnica Rijeka bilježi novo povećanje od 1,5 posto, što znači da je 2025. završila s ukupno 22.048 članova – još jednim rekordom. Pritom je Cvjetković podsjetio i na širi kontekst: Rijeka je demografski manja nego što je bila osamdesetih godina, a knjižnica danas ima najveći broj članova u svojoj povijesti. U vremenu u kojem se globalno mijenja uloga narodnih knjižnica, GKR se, kako je rekao, uspijeva prilagoditi i korisnicima stalno nuditi novo.
Da rast nije samo statistička igra nego realan puls jedne ustanove, pokazuju i ostali pokazatelji. Tijekom 2025. godine u GKR-u je održana ukupno 1.971 programska aktivnost, što je porast od 15 posto u odnosu na prethodnu godinu, a na njima je sudjelovalo 45.464 sudionika. Knjižnicu je posjetilo 361.197 posjetitelja, odnosno 17 posto više nego ranije. Kad je riječ o čitanju i posudbi građe, ostvareno je 509.251 posudbi, dok knjižnični sustav trenutno broji 379.954 jedinica građe, uz 22.837 novih jedinica pristiglih tijekom godine. Cvjetković je izdvojio i podatke koji potvrđuju širenje usluga i sadržaja: glazbena soba tijekom 2025. bila je zauzeta ukupno 750 sati, dok je projekt Knjižnice sjemenja okupio 194 korisnika, što je posebno zanimljivo s obzirom na urbani karakter Rijeke.
U segmentu čitateljskih navika Jelena Stipetić-Šušak naglasila je kako u strukturi posudbe prevladava beletristika: 70 posto posudbi odnosi se na književnost, dok je 30 posto stručna literatura koja se u najvećoj mjeri čita u svrhu formalnog obrazovanja, pri čemu važnu ulogu imaju i digitalni izvori. Ono što posebno veseli, istaknula je, jest činjenica da su u 2025. godini među najčitanijima bili hrvatski autori, a najposuđivanija knjiga bila je “Listanje kupusa” Igora Beleša sa 347 posudbi. Uz Beleša, među najčitanijima su Ante Tomić s knjigom “Nada”, Drago Hedl s naslovom “Matija”, Kristian Novak i “Slučaj vlastite pogibelji” te Marina Vujčić i “Sigurna kuća”. Među stranim autorima posebno se ističu Valérie Perrin, Freida McFadden i Kristin Hannah, a čitateljsku pažnju najviše su privlačile životne drame te napeti psihološki trileri.
Što se dječje publike tiče, školarci najradije posuđuju Davida Pilkeya i njegovog “Čovpasa” te Jeffa Kinneya i “Gregove dnevnike”, naslove koji kombiniraju duhovitost, pitkost i razmjerno uravnotežen odnos teksta i ilustracija. Najmlađi pak najviše čitaju Jelenu Pervan i serijal o Mrljeku i Prljeku, u kojem se kroz svakodnevne situacije – od neuredne sobe do zdravstvenih “sitnica” – otvaraju teme s kojima se djeca mogu lako poistovjetiti i iz kojih mogu nešto naučiti. U području stručne literature, dodala je Stipetić-Šušak, najtraženiji su naslovi kojima se pokušava poboljšati kvaliteta života, zatim biografije poznatih osoba i putopisi, a među najčitanijima su “Atomske navike” Jamesa Cleara, “Zelena svjetla” Matthewa McConaugheya te “Žene koje trče s vukovima” Clarisse Pinkole Estés.
Voditeljica programa Tanja Badanjak poručila je da ulazak u 2026. neće značiti usporavanje, nego nastavak punim tempom i snagom. Najavila je četrdesetak manifestacija, uz tradicionalne programe poput Mjeseca hrvatske knjige, Ljetne i zimske priče iz Benčića, Tobogana i Tjedna dječje knjige, ali i bogat redovni program koji uključuje oko 200 promocija knjiga, brojna stručna i popularna predavanja, radionice, sastanke čitateljskih klubova te razne programske formate koji čine “šarolik mozaik” knjižnice. Kao posebne “programske začine” 2026. godine izdvojila je projekt “Radno čitanje”, koji se bavi samom idejom čitanja i nečitanja, pitanjem zašto ne čitamo i kako možemo pronaći vrijeme za tu aktivnost. Najavila je i Radio Benčić, platformu audio sadržaja namijenjenu mladima i djeci, koja će poticati kulturu čitanja, kao i projekt “Selotejp”, usmjeren prema novim stanovnicima Rijeke koji dolaze iz drugih država, s naglaskom na različite čitateljske kulture, edukacije i radionički program vezan uz kulturu, svakodnevnicu i povijest grada. U istom će se tempu nastaviti i rad Odjela za mlade Rasadnik, dok su za programe Dječje kuće također najavljeni važni datumi: od 26. do 28. ožujka obilježit će se peti rođendan Dječje kuće, a festival Tobogan doživjet će svoje jubilarno, deseto izdanje, od 18. lipnja do 4. srpnja.
Istaknutu fotografiju snimio Kristian Sirotich
#Gradska knjižnica Rijeka #Jelena Stipetić Šušal #Kristian Benić #Niko Cvjetković #Tanja Badanjak
