U prostoru galerije grobničkoga Kaštela, u subotu, 29. ožujka održan je prvi Radni sastanak. Naziv je to programa kojeg Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine provodi u suradnji s Ministarstvom kulture i medija te Gradom Rijeka, a predstavlja svojevrstan odmak od uvriježenih kulturnih praksi u našem neposrednom okruženju. Ovaj je program, zamišljen kao cjelogodišnji edukativni i kreativni ciklus radionica, namijenjen stvaranju nove publike, međusobnom interdisciplinarnom povezivanju umjetnika i njihovoj komunikaciji s publikom kao bitnim elementima umjetničkog djelovanja. Radionice su otvorenog tipa i okupljaju akademske i profesionalne umjetnike iz različitih područja – slikarstva, glazbe, plesa, književnosti i drugih umjetnosti s jedne i nove recipijente umjetničkih djela s druge strane. Cilj umjetnika je kroz interakciju potaknuti stvaranje novih umjetničkih djela, a ujedno publici pružiti dublje razumijevanje umjetničkog procesa.
Prvi je sastanak bio vrlo uspješan, usprkos činjenici da dio sudionika nije bio u mogućnosti prisustvovati radionici, zbog (nepredviđenih) poslovnih obveza ili zdravstvenih problema. No, bez obzira na ovu činjenicu, ostatak njihova “tima” je već započeo s problematiziranjem specifičnih postupaka u stvaranju umjetničkog djela, a na prvoj radionici, to su učinili kroz prikaz iz glazbene umjetnosti. Okupljeni glazbenici: Slađana Čolović, Marija Zorić, Ivo Bogović i Marijan Zidarić, izveli su trostavačnu skladbu Johna Cagea 4’33 koja je poslužila kao početna teza za vrlo plodnu raspravu u kojoj su sudjelovali: Celestina Vičević (likovna u.), Vesna Miculinić Prešnjak (književnost), Kate Foley (ples i pokret), Ivo Vicić (zvuk i prezentacija zvuka), Slađana Čolović (glazba), Marija Zorić (glazba, slikarstvo, fotografija), Marijan Zidarić (glazba, izvođač) i Ivo Bogović – moderator (književnost, glazba).
Ugodna je činjenica kako su se raspravi priključili i gledatelji koji su umjetnicima ponudili svoj doživljaj vezan uz problematiziranu temu koju bismo mogli okarakterizirati kao raspravu o umjetnosti u odsustvu umjetnosti te je li izostanak sviranih i pjevanih tonova, u konkretnom primjeru, također umjetnički izričaj i koliko je aktualan u današnjem vremenu, uzmemo li u obzir kako je skladba ugledala svjetlost dana 50-ih godina prošloga stoljeća.
Nesumnjivo je da će se umjetnički tim u sljedećim sesijama pozabaviti mnogim alternativnim prikazima stava umjetnika iz cijeloga svijeta, a nama preostaje samo da pozovemo sve ljubitelje umjetnosti na sljedeću radionicu Radnog sastanka koju s nestrpljenjem iščekujemo u svibnju.
Istaknuta i ostale fotografije: Tena Bogović
#Kaštel Grobnik #Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine #Radni sastanak
