Stanari Belvedera, Brajde i Kozale ponovno su izašli na ulice kako bi upozorili na dugogodišnji problem nedostatka parkirnih mjesta u svojim kvartovima. Devet dana nakon prvog prosvjeda, organizirali su novu mirnu akciju s ciljem poticanja nadležnih na konkretna rješenja.
Ovoga puta okupili su se na dvije lokacije – kod pješačkih prijelaza u Ulici Josipa Račića i Ulici Moše Albaharija, gdje su nosili transparente s jasnim porukama: „Svaki dan kružimo, parking ne pronalazimo“, „Grad zatvara oči, blokade su na pomolu“ i „Kazne nas guše, rješenja nema“.
Prvi prosvjed održan je 11. siječnja kada su stanari Omladinske, Rendićeve i susjednih ulica odlučili ukazati na svakodnevne prometne poteškoće. Njihovom nezadovoljstvu sada su se priključili i stanovnici Brajde i Kozale, što je dodatno naglasilo hitnost rješavanja ovog problema.
– Prvi pokušaj bio je 11. veljače, bio je vrlo uspješan te je odjeknuo u medijima. Ovo je naš drugi korak nakon čega slijede sastanci s mjesnim odborima Kozale i Belvedera. Na ovo su nas potaknule gužve što se stvaraju svakodnevno, od jutarnjih do kasnovečernjih sati, a vezane su uz dovoženje djece u školu, a u popodnevnim satima na treninge u četiri nogometna i dva gimnastička kluba. Riječ je o 1600 djece. Prvo kreću razgovori. Očekujemo da će se nakon ovog drugog prosvjeda netko iz Grada oglasiti i da će nas pozvati na sastanak na čemu inzistiramo od listopada prošle godine. Nikada nismo primili odgovor, a kamoli poziv, izjavila je Sandra Gregorović iz Građanske inicijative.
Nedostatak parkinga utječe na brojna područja u Rijeci. Iako često predstavnici Grada ističu kako je parking kompleksno pitanje jer je Rijeka najgušće naseljeni grad u Hrvatskoj, prosvjednici predlažu rješenje:
– Ovo je parking za cijeli grad, osim za nas stanare. Predlažemo izgradnju garaže s dodatnim sportskim objektom na vrhu, odnosno, da se na Campettu izgradi garaža, a na vrhu da se naprave dječja igrališta i ostali sadržaji, dodala je Gregorović.
Kakav očaj vlada među prosvjednicima najbolje se može iščitati iz njihovih komentara, ovi što slijede samo su neki od njih:
„Ljuta sam! Već 20 godina imamo ovaj problem, a otkad smo održali prvi prosvjed, naplaćuju nam kazne. Svima nama stanarima koji se ovdje parkiramo dvadeset godina. Sad su nam ukrali još 18 mjesta!“
„Moj auto je sad na Viškovu, ovdje sam došla autobusom jer se ne mogu parkirati.“
„Strašno. Strašno i nitko ništa ne poduzima. Samo nas sve više pritišću jer žele da odustanemo.“
„Sa svojim stanom u art kvartu imam potpuno isti problem jer su nam ukinuli parkiralište Benčić. Uopće ne moram komentirati kolike probleme nam je to izazvalo. Budući da je tamo nova gradska knjižnica nema nikakvih mjesta za stanare. Ovdje gdje mi živi majka je ista situacija. Znam kružiti sat vremena, nemam gdje stati, parkirati da posjetim svoju majku. Sve to jer problematika parkirnih mjesta nije adekvatno riješena.“
„Mi stanujemo u ovom kvartu. Prije tridesetak godina smo mogli birati gdje ćemo parkirati, međutim, sada nemamo nikakvog mjesta za parking. Ako se dogodi neka hitnoća, javne službe neće moći doći. Grad Rijeka i Županija trebaju nešto učiniti. Uvijek postoji način da se nešto riješi kada se to želi. Ovo je zadnji čas jer komunalni redari naplaćuju kazne, a naše automobile odvozi pauk jer nemamo gdje parkirati.“
„Definitivno je uprava Grada odradila loš posao. Za svaki problem postoji rješenje. Nedostaje malo volje i preraspodjele financija.“
Veliki gradovi diljem svijeta suočili su se s problemom nedostatka parkirnih mjesta i pronašli inovativna rješenja. Tokio je uveo zakon prema kojem vlasnici automobila moraju dokazati da imaju osigurano parkirno mjesto prije kupnje vozila, a grad je razvio automatizirane “karusel” garaže koje optimiziraju prostor. Singapur je problem riješio visokim cijenama parkinga i registracije vozila, uz pametne sustave koji dinamično određuju cijene parkiranja prema potražnji. Amsterdam je smanjio broj parkirnih mjesta u centru i potaknuo korištenje bicikala te javnog prijevoza, dok je New York proširio podzemne garaže i digitalizirao sustav naplate kako bi smanjio gužve. Pariz je implementirao stroga ograničenja parkiranja u centru i poticao korištenje parkirališta na periferiji, uz besplatne ili povoljne javne prijevozne opcije. Ova rješenja pokazuju da kombinacija regulacija, tehnologije i urbanističkog planiranja može učinkovito smanjiti problem parkiranja u prenapučenim gradovima.
Gdje ima volje, ima i načina. A novca sigurno ima, jer je samo na ovom portalu naveden niz projekata koje je Grad Rijeka financijski podržao, a da oni s druge strane nisu polučili adekvatne rezultate.
Građani, uz vas smo!
Istaknutu i ostale fotografije snimila Iva Radić
