Kiborški manifest

U četvrtak, 21. ožujka, s početkom u 18:00 sati u Gradskoj knjižnici Rijeka predstavljen je hrvatski prijevod seminalnog eseja iz područja feministike, „Kiborški manifest“ američke znanstvenice Donne Haraway. Prijevod je tog bitnog i utjecajnog eseja omogućila Biblioteka 0 Općenito. Svoje su novo, drugo po redu izdanje, riječkoj publici predstavili članovi i članice uredništva Ana Hušman, Nikola Bojić i Ana Labudović


Predstavljanje druge edicije ovog izdavačkog projekta otvorila je Ana Labudović, publiku upoznavši s radom i ciljevima Biblioteke 0 Općenito. Kako navodi Labudović, Biblioteka je nastala iz želje i potrebe za dostupnosti teorije, kako jezične, tako i po pitanju njena formata u praktičnom smislu. Labudović nadalje opisuje kako Biblioteka njeguje DIY pristup izradi svojih izdanja, od pripreme teksta pa sve do tiskanja i uveza, knjige u cijelosti nastaju u vlastitoj radinosti izdavačkog kolektiva. Uredništvo uz na promociji prisutne čine i Ivana Meštrov i Marko Tadić, a u prvoj ediciji Biblioteke sudjelovala je i Dubravka Sekulić. Za razliku od prve edicije koju je sačinjavao zbir 9 eseja različitih autora, za drugu ediciju uredništvo se odlučilo posvetiti jednoj autorici, Donni Haraway.
Donna Haraway esej „Kiborški manifest“ piše 1985. godine iz perspektive feminističkog marksizma, a događaj koji je uvelike utjecao na oblikovanje teorijskog korpusa eseja desio se na međunarodnoj konferenciji „Socijalizam u svijetu“ održane u Cavtatu 1984. godine. Naime, Haraway u Cavtat stiže na prijedlog časopisa The Socialist Review kako bi predstavila perspektive feminističkog marksizma kojima su se bavio dio američkih znanstvenica u tadašnje doba Reaganove vlasti. Rodni disbalans izlagača na konferenciji, odnosno činjenica da je bila jedna od rijetkih žena unutar okupljene akademske zajednice, Haraway je pogurao u smjeru povezivanja ne samo s prisutnim kolegicama, već i ženama koje su radile kao osoblje na konferenciji, od služavki, čistačica, kuharica do daktilografkinja. Opisan je kontekst konferencije Haraway otvorio nove poglede po pitanju reproduktivnih i radničkih prava žena te pod njihovim utjecajem, netom po povratku u Santa Cruz, piše esej „Kiborški manifest“. U jednom od kasnijih intervjua Haraway navodi utjecaj cavtatske konferencije na esej, što je uredništvo Biblioteke 0 Općenito dodatno motiviralo na prevođenje tog utjecajnog djela.

Nikola Bojić i Ana Labudović


S obzirom na autoričin stil pisanja, proces prevođenja bio je dug i zahtjevan: „Prevoditi „Kiborški manifest“ bilo je kao da se borite sa živim bićem koje vas nadilazi u intelektualnom i jezičnom smislu. Ne zato što je nespretno napisan, već zato što je napisan da bude nešto više od teksta- da bude biće s kojim se morate uhvatiti u koštac“, opisao je Nikola Bojić.


Esej je na hrvatski preveo Marko Maras uz feminističku redakturu Ive Grgić i Biljane Kašić, čiju je pomoć pri prevođenju posebno istaknula Ana Hušman. S obzirom na to da je Kašić bila spriječena doći na predstavljanje knjige, Hušman je pročitala njen tekst napisan za potrebe promocije knjige unutar kojeg je pojasnila i ukratko izložila ključne teme eseja.


Što je naposljetku kiborg? Kako u svom tekstu navodi Biljana Kašić: „Za Haraway je kiborg ne samo puki kibernetički organizam, odnosno hibrid stroja i organizma, fikcije i iskustva, već istodobno naša društvena i tjelesna stvarnost.“


Haraway, inače znanstvenica na području prirodnih znanosti i tehnologije te profesorica Emerita na odsjeku za povijest svijesti kalifornijskog sveučilišta Santa Cruz, konceptom kiborga predlaže rušenje do tada čvrstih granica u poimanju čovjeka spram tehnologije i životinja. Pod utjecajem poststrukturalističke misli i dekonstrukcije, ali i rezonantno s promišljanjima francuskih filozofa Deleuzea i Guattarija, Haraway pojmom kiborga izaziva binarne opozicijske parove, ne samo u smislu čovjeka naspram vanjskog svijeta, već i binarne opreke unutar kategorije čovjeka- bilo po pitanju roda, spola, rase ili pak klase. Tako zamišljen kiborg, odnosno čovjek, nadilazi kategorije nastale kao produžeci i perpetuatori odnosa moći u društvu. Kategorija žene u tom smislu nije definirajuća karakteristika u odnosu na drugi spol, već unutar kiborga, hibridnog bića zamišljenog na granici čovjeka s tehnologijom, rod postaje sekundaran. Kiborg je kategorija unutar koje se binarnost i determinizam roda i spola transcendira, odnosno riječ je o načinu obuhvaćanja društveno hijerarhiziranih razlika unutar istog pojma.


„Kiborški manifest“ po svojoj je objavi ostavio bitan utjecaj na različita polja znanosti, pogotovo u domeni feministike gdje nastavno na esej nastaje i novi teorijski pravac pod imenom cyber feminizam. Fuzija čovjeka i tehnologije koju Haraway primjećuje u vremenskom kontekstu značajnih tehnoloških napredaka, prema autoričinoj perspektivi nudi mogućnost emancipacije- utoliko interes feminističke misli prema Harawayinom eseju.


Valja naglasiti da Haraway promišljanja izložena u manifestu ne crpi iz domene puke teorije, već ih bazira na promjenama koje primjećuje u svijetu oko sebe 1980-ih godina. S obzirom na to da su se društveno kulturni trendovi u kontekstu kojih Haraway piše do danas ne samo održali, već se i s vremenom pojačali, Kiborški se manifest gledan iz današnje perspektive po mnogo čemu doima gotovo proročanskim tekstom. Kako bi okupljenoj publici približio sukus eseja i dočarao njegovu pronicljivost, Nikola Bojić je čitajući direktno iz novootisnutog sveska naveo tablicu promjena o kojima piše Haraway:
„Reprezentacija postaje simulacija, građanski roman i realizam postaju znanstvena fantastika i postmodernizam, organizam postaje biološka komponenta, dubina i integritet postaju površina i granica, toplina postaje buka, biologija kao klinička praksa postaje biologija kao upisivanje, mala skupina postaje podsustav, savršenstvo postaje optimizacija, eugenika postaje kontrola rađanja, higijena postaje upravljanje stresom, mikrobiologija postaje imunologija, organska podjela rada postaje ergonomija, odnosno kibernetika rada, reprodukcija postaje replikacija, specijalizacija spolnih uloga postaju optimalne genetičke strategije, rasni lanac bića postaje neoimperijalizam, odnosno UN-ov tzv. humanizam, znanstveno upravljanje u kući i tvornici postaje globalna industrija tvornica, odnosno elektroničke kućne radinosti, obitelj/ tržište/ tvornica postaju žene u integriranom krugu, obiteljski dohodak postaje komparativna vrijednost, javno/ privatno postaje pravo na kiborško građanstvo, priroda/ kultura postaju polja razlike, suradnja postaje poticanje komunikacije, Freud postaje Lacan, spol postaje genetički inženjering, rad postaje robotika, um postaje umjetna inteligencija, Drugi svjetski rat postaje Ratovi zvijezda, a bijeli kapitalistički patrijarhat postaje informatika dominacije.“


Iz današnje perspektive teško je ostati ravnodušan prema promišljanjima Donne Haraway. Sa smartphoneom uvijek tu negdje pri ruci, misao o kiborgu postaje opipljiva, možda nekima i zastrašujuća. Ipak, valja naglasiti kako posebnost ovoga djela leži upravo u optimističnom pogledu na fuziju čovjeka i tehnologije, što je do danas u kontekstu djelomično tehnofobno nastrojenog diskursa prava rijetkost.


Vjerni marksističkim korijenima analize društva same autorice, dolazimo do toga da problematičnost odnosa između čovjeka i tehnologije ne leži u njima samima, već je posljedica kapitalističke logike upravljanja svijetom. Ono što nas je moglo približiti emancipaciji, ispostavilo se nažalost sofisticiranijim načinom održavanja odnosa moći u društvu. Kiborg je, ako takav postoji, iz svog home officea (p)ostao dijelom kapitalističke mašinerije.

Istaknuta i ostale fotografije: Klara Stilinović

#Biblioteka 0 Općenito #Donna Haraway #GKR #Kiborški manifest #predstavljanje

Nasumičan izbor

Upišite pojam za pretragu ili pritisnite ESC za povratak na stranice

Skoči na vrh