“MILOST ZA SVE UMJETNIKE”, Vlado Martek
U okviru diskurzivnog programa Prekretnica Centra za inovativne medije Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci, koja je naziv opravdala dosadašnjim programom koji Rijeku polako vraća subverzivnoj i buntovničkoj prirodi, u V.B.Z.-ovoj Galeriji Srce se 6. studenoga održao okrugli stol naziva „Kič, algoritam i kriza umjetnosti“. Na okruglom stolu su sudjelovali Nataša Lah, sveučilišna profesorica i poznata likovna kritičarka, Tevž Logar, nezavisni kustos i likovni kritičar te Tomislav Brajnović, umjetnik i profesor s Odsjeka za likovnu umjetnost Akademije primijenjene umjetnosti u Rijeci. Okrugli stol je moderirala Dijana Protić iz Centra za inovativne medije (APURI).
Ovako važna tema pokazala je koliko Rijeka vapi za kritičkim promišljanjem današnjice, a Galerija Srce bila je dupkom puna. Pokušalo se, između ostalog, odgovoriti na pitanja: Kako se definira kič i gdje se on kreće?
Nataša Lah odmah na početku je istaknula da je kič – laž. “Kič se odmiče od stvarnosti. Radi se o sustavnoj obmani kulture. Rasprave o kiču počele su u 20. stoljeću. Prvi val rasprava pokrenuo se 30-ih godina, zatim 60-ih, a treći val odvija se u današnjem vremenu. Uzrok tome je buđenje svijesti o tome da je kič kripto snaga društvenog konformizma”, kazala je Lah.
Govorilo se o kiču kao sredstvu političkog komuniciranja i aktivističke prakse te se detektiralo kako dodatna opasnost leži u opoziciji koja je počela koristiti kič kao sredstvo komunikacije. U kontekstualiziranju trenutne političke i društvene klime posebice se istaknuo Tomislav Brajnović koji je secirao trenutna politička zbivanja koja utječu na suvremenog čovjeka i umjetnost. Naveo je američkog predsjednika Donalda Trumpa kao primjer osobe koja uspostavlja kič kao političku paradigmu te time “liječi društvo”. “Svjedočimo krizi narativa – nema odgovora ni istine. U Americi se, primjerice, trenutno događa rat narativa”, veli Brajnović. Lah je dodala kako su se mediji pokazali nositeljima kiča te da ne vjeruje u političku propagandu jer se današnja politika, mišljenja je Lah, bavi distribucijom kapitala.
O aktivizmu u umjetnosti Lah govori ovako: “Onaj tko razotkriva mora dobro poznavati situaciju, i to ne samo interdisciplinarno, da bi dekonstruirao ono što ja nazivam kripto stvarnost.” Polemiziralo se i o djelovanju unutar sistema i može li se uopće boriti protiv sistema kojem i sam pripadaš. “Ako djeluješ unutar sistema, onda je jako teško razotkrivati taj sistem i raditi protiv njega. Umjetnost se prilagođava tome što žele oni koji ulažu u nju”, poentirao je Tevž Logar.
Današnjicu su govornici opisali kao vrijeme gubitka povjerenja u autoritete u vremenu algoritamskog populizma. “Problem umjetne inteligencije jest što se ona predstavlja kao objektivna istina osobi koja ne poznaje materiju”, rekao je Brajnović, a Nataša Lah dodala da je jedan dio općeg populizma niknuo u digitalnom dobu te istaknula suštinsku problematiku – nedostatak konteksta – bez kojeg nema ni istinskih medija, politike, a niti umjetnosti. “Umjetnost i znanje bez konteksta ne vrijede. Ne vidim problem u razvoju digitalne kulture već u zasićenosti informacijama kojima fali kontekst. Danas nedostaje sveti prostor sporosti. Moramo početi misliti. Utopistički vjerujem da se individualci moraju početi udruživati. Izlaz iz današnje situacije vidim u stvaranju zajedništva”, zaključila je Lah.
Logar i Lah su se složili oko tvrdnje da su umjetnost i društvena stvarnost neodvojive. Logar je kazao i da pogled na umjetnost ovisi o subjektivnom dojmu . “Pitanje o kiču slično je pitanju: Što je umjetnost, a što nije”, kazao je.
“Možda je nova istina u promjeni paradigme, ali možda imamo društvo koje nije spremno za takvu promjenu”, govorio je Brajnović osvrćući se na pitanje je li kriza društva prilika za umjetnost. Raspravu je završio riječima – kriza nema izlaza jer se napada duh umjetnika.
Okrugli stol pokazao je da postoje i dalje ljudi koji misle te pokušavaju naći izlaz iz situacije koja zahtjeva brojne odgovore.
Program Prekretnica Centra za inovativne medije zamišljen je kao diskurzivna platforma koja okuplja umjetnike, teoretičare i istraživače u promišljanju suvremenih umjetničkih praksi, medija i tehnologije u vremenu ubrzanih društvenih promjena. Cilj programa je potaknuti dijalog između umjetnosti, znanosti i kritičke teorije te otvoriti prostor za nove oblike interdisciplinarnog pristupa suvremenoj umjetnosti. Program financijski podupiru grad Rijeka i Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.
Istaknuta i ostale fotografije: Klara Stilinović Tušek
