U Rijeci je 9. i 10. travnja održana konferencija KultuRi – Konferencija valorizacije kulturno-povijesne i sakralne baštine u turizmu, koja je i ove godine okupila predstavnike turizma, kulture i obrazovanja s ciljem promišljanja održivog razvoja destinacija kroz povezivanje baštine i gastronomije.
Ovogodišnje izdanje održano je u Islamskom centru u Rijeci, čime je dodatno istaknuta važnost uključivanja sakralne i kulturne infrastrukture u suvremene turističke tokove. Program je započeo stručnim vodstvom kroz centar, a Hidajet ef. Hasanović, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice u Rijeci, u pozdravnom je govoru predstavio povijesni razvoj Islamske zajednice u Hrvatskoj te naglasio ulogu riječkog centra kao otvorenog prostora međukulturnog dijaloga. Posebno je istaknuta i arhitektonska vrijednost džamije, izgrađene prema projektu Dušana Džamonje, kao važnog elementa riječke i hrvatske kulturne ponude.
Organizatorica konferencije Sunčana Matić iz agencije LUX promocija naglasila je kako Hrvatska visokom razinom vjerskih sloboda i međukulturne suradnje potvrđuje društvenu otvorenost, a Rijeka se u tom kontekstu nameće kao grad izražene multikulturalnosti. Posebno je istaknula gastronomiju kao važan medij očuvanja i interpretacije riječkog identiteta te kao jedan od temelja autentične turističke ponude. Zahvalila je domaćinu, Islamskoj zajednici, kao i pokroviteljima i partnerima konferencije.
U ime Turističke zajednice grada Rijeke, Jelena Grubelić Krušeta predstavila je aktivnosti usmjerene na razvoj gastronomske ponude Rijeke i riječkog prstena, istaknuvši kako manifestacije i inovativni projekti u kulturnom turizmu pridonose diverzifikaciji turističkog proizvoda, produljenju sezone i jačanju konkurentnosti destinacije.
Program je otvoren panelom „Može li kulinarska baština postati održiv turistički proizvod?”, na kojem su sudjelovali Karin Mimica i Zlatko Puntijar, uz moderaciju Sunčane Matić. Puntijar je govorio o važnosti očuvanja i suvremene interpretacije povijesnih recepata, podsjetivši da je Hrvatska stoljećima bila križište europskih kulinarskih utjecaja. Karin Mimica osvrnula se na povijesni razvoj Rijeke i njezinu multikulturalnost kao snažan temelj razvoja gastronomije, istaknuvši i važnost projekata poput Riječkih gastronomskih luka, koji uspješno povezuju baštinu i suvremenu turističku ponudu.
Središnja tema konferencije bila je upravo gastronomija kao važan resurs održivog i kreativnog turizma, a kroz dva dana predavanja i rasprava predstavljeni su brojni primjeri dobre prakse iz Hrvatske i regije.
Među zapaženijim izlaganjima bilo je predavanje mr. sc. Velida Đekića iz Muzeja grada Rijeke, koji je kroz temu „Riječki čokoladni slon” podsjetio na riječku tvornicu kakaa i čokolade osnovanu 1896. godine. Đekić je pokazao kako industrijska baština, uključujući i nekadašnje robne marke poput Slona i Adrije, i danas može biti vrijedan izvor inspiracije za turistički identitet grada.
Zlatko Puntijar u predavanju „Od navek smo fino jeli i pili” podsjetio je na kontinuitet hrvatske gastronomske tradicije, od rukopisnih i tiskanih kuharica do utjecaja različitih kultura koje su tijekom stoljeća oblikovale domaću kuhinju. Naglasio je da hrvatska gastronomija dugo prati europske tokove, ali pritom čuva i vlastitu autentičnost.
O mogućnostima širenja turističke ponude govorio je i Muhamed Mandžić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete, koji je u predavanju o halalu u funkciji jačanja turističkog potencijala destinacije istaknuo kako halal standard danas predstavlja dodatnu kvalitetu i konkurentsku prednost, osobito na rastućem globalnom tržištu.
Poseban dio konferencije bio je posvećen primjerima lokalnih gastronomskih priča koje su uspješno prerasle u prepoznatljive turističke proizvode. Klara Trošt Lesić, direktorica Turističke zajednice općine Vrsar, predstavila je projekt Vrsaranskih amareta kao model valorizacije lokalne baštine kroz istraživanje povijesnih izvora, uključivanje zajednice i pažljivo brendiranje bez površne komercijalizacije.
Melita Peroković, direktorica Turističke zajednice Fažana, govorila je o projektu Male ribarske akademije „Sardela”, kojim Fažana već godinama povezuje edukaciju, gastronomiju i ribarsku tradiciju, dok je Jelena Mateševac Skočilić, direktorica Turističke zajednice grada Kraljevice, u izlaganju o gastronomskoj baštini Kraljevice istaknula spoj frankopanske i primorske kuhinje te važnost tradicije tunolova i lokalnih specijaliteta u oblikovanju identiteta destinacije.
Na konferenciji su predstavljeni i primjeri izvan Hrvatske. Marko Radić iz Turističke zajednice Republike Srpske govorio je o povezivanju gastronomije, baštine i lokalnih zajednica, pri čemu je kao primjer dobre prakse izdvojen projekt Hercegovačka kuća.
O važnosti gastronomije u okviru kreativnog turizma govorila je prof. dr. sc. Elena Rudan s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Naglasila je kako suvremeni turizam sve više traži autentična iskustva temeljena na sudjelovanju, učenju i stvaranju, a upravo gastronomija omogućuje dublje povezivanje gosta s destinacijom. U tom je kontekstu predstavljen i Horizon Europe projekt CROCUS (2024. – 2027.), usmjeren na razvoj prekograničnog kulturnog i kreativnog turizma u ruralnim i udaljenim područjima.
Zanimljivo izlaganje održala je i Branka Bezić Filipović s Veleučilišta Aspira, koja je kroz temu gastronomije kao kolektivne memorije i identitetskog kapitala hrvatskog iseljeništva pokazala kako hrana, recepti i obiteljski rituali u dijaspori često postaju snažniji čuvari identiteta od jezika ili drugih kulturnih obilježja.
Konferencija se dotaknula i suvremenih alata interpretacije baštine. Maja Staraj iz Ugostiteljske škole Opatija predstavila je projekt VR4T – Virtual Reality for Tourism, koji istražuje mogućnosti virtualne stvarnosti u turizmu, obrazovanju i interpretaciji kulturne baštine. Istaknuto je kako VR više nije samo atraktivna tehnologija, nego konkretan alat koji može unaprijediti način predstavljanja destinacija i obogatiti iskustvo posjetitelja.
Među temama bila je i zaštita tradicionalnih proizvoda, pa je Petra Mandac govorila o vareniku kao dijelu gastronomske kulturne baštine, dok je Zvijezdana Klobučar Filčić, direktorica Turističke zajednice Lovran, predstavila koncept Trisa lovranskih okusa, koji objedinjuje Festival šparuga, Dane črešanj i Marunadu kao primjer uspješnog povezivanja tradicijske prehrane, lokalne zajednice i turističke ponude.
U zaključcima konferencije naglašena je potreba sustavne valorizacije tradicijskih kulinarskih elemenata kroz suvremenu interpretaciju, inovativne jelovnike i iskustvene turističke proizvode. Istaknuta je i važnost korištenja novih tehnologija, uključujući virtualnu stvarnost, kao alata koji može dodatno obogatiti interpretaciju baštine i odgovoriti na očekivanja suvremenih posjetitelja.
KultuRi 2026 još je jednom potvrdila da gastronomija, kao važan dio kulturne baštine, može imati ključnu ulogu u razvoju kreativnog i održivog turizma. Kroz povezivanje dionika, razmjenu znanja i promišljeno korištenje lokalnih resursa moguće je razvijati autentične turističke proizvode koji istodobno čuvaju identitet i osnažuju lokalne zajednice.
Istaknutu fotografiju snimio Aleš Suk
#Islamski kulturni centar #KultuRi #Rijeka
