Lansirna stanica Torpedo neće biti srušena, najvažnija je vijest koja se mogla čuti na 32. sjednici Odbora za kulturu Grada Rijeke, što je održana pod radnim naslovom „Riječka kulturna baština na aparatima: Neodgovorena pitanja i neiskorištene prilike“. Maratonska sjednica bio je svojevrsni rezime svih dosadašnjih održanih s tematikom riječke kulturne baštine. Tematske sjednice objedinjene imenom „Riječka kulturna baština na aparatima“ pokrenute su na inicijativu Odbora za kulturu, zaustaviti devastaciju perjanica riječke kulturne baštine i na neki ih način iznova vratiti u fokus javnosti bio je njihov glavni i primarni cilj.
Kao izvor katastrofalnog stanja Maša Magzan, predsjednica Odbora za kulturu Grada Rijeke, na samom je početku apostrofirala činjenicu da još uvijek ne postoji kulturna strategija, „kultura tone i čeka bolje dane“, rekla je Maša Magzan i postavila pitanje „jesu li prostori Hartere, Teatra Fenice ili Lansirne stanice Torpedo potrebni ovom gradu ili nisu?“.

Na prvoj sjednici iz serijala baštine na aparatima, održanoj u rujnu 2023. godine, tema je bila Teatro Fenice, pa je iz tog razloga Teatro Fenice odabran i kao prva točka dnevnog reda ovog svojevrsnog rezimea svega onoga što je Odbor činio i pokušavao činiti u minulom razdoblju, a što je uglavnom, kako je to naglasila Maša Magzan, nailazilo na ignoriranje onih što ta pitanja nikako ne bi smjeli ignorirati. Osim Teatra Fenice na 32. sjednici Odbora za kulturu govora je bilo i o ostalim riječkim biserima, Paviljonu Brajda, Lansirnoj stanici Torpedo, Adamićevom gatu i Gatu Karoline Riječke, kao i kompleksu bivše dječje bolnice Kantrida.
Da Lansirna stanica Torpedo neće biti srušena najavio je Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave.
– Napravili smo jako puno do sada, praktički smo došli do kraja. Imat ćemo Centar za posjetitelje Torpedo, bit će to prostor koji će se gledati kao jedna velika cjelina, a u sklopu kojega će biti i dva prostora koja bi imala ulogu informacijskog centra. Ishodili smo uvjerenje geodetske uprave, glavni projekt mora biti gotov do 7. veljače. Ne, rampu nećemo rušiti, mi ćemo je zaštiti i krenuti u njezinu sanaciju, a novac za taj projekt ćemo naći, naglasio je Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave morao je pojasniti i što se događalo s Gatom Karoline Riječke, ali i što je s kontejnerskim GAT-om na Adamićevom gatu, postavljanje kojega je izazvalo podosta prijepora, najviše njih bilo je vezano uz pitanje tko je odlučio, sadašnji gradonačelnik, bivši gradonačelnik ili Lučka uprava, odnosno zbog čega nakon 90 dana kontejneri nisu uklonjeni.

– Ovo nije naš core biznis, ali pokušavamo stvarati novu vrijednost. Kada smo maknuli automobile razmišljali smo što napraviti na tom prostoru, javili su nam se predstavnici tvrtke s projektom GAT i mi smo tu inicijativu podržali. Na GAT-u je bilo više od 100 tisuća posjetitelja, nije bilo niti jednog incidenta. Nakon početnih odluka neke su odluke izmijenjene, mogli smo mi sada ispuniti formalnost i maknuti kontejnere, ali iz racionalnih razloga i da ne bismo nešto oštetili kontejnere smo ostavili jer 8. veljače počinje novi program, novih 30 manifestacija u 90 dana. Da su kontejneri došli pripremljeni na gat, ne bi bilo nikakvih prijepora, ali sada ćemo se potruditi da u budućnosti ne bi bilo više nikakvih dilema, naglasio je Vukorepa.
Kada su neke od ovih tema u pitanju nije se moglo čuti Bog zna što novo, recimo i dalje je ostalo neodgovoreno pitanje zašto Teatro Fenice nema imenovanog privremenog zakonskog skrbnika, iako je Grad to bio dužan napraviti, to je pitanje ostalo neodgovoreno do sada, po svemu sudeći ostat će neodgovoreno i nadalje. A Teatro Fenice zaista je jedno od gorućih pitanja ovog grada, simbol u trajnom propadanju.

– Rješenje s hitnim mjerama izdali smo 21. siječnja, zgrada još nije ruševina, stečajni upravitelj se brine da se ne provaljuje u zgradu, ali stečajni upravitelj nema novaca za popraviti krov. Doneseno je rješenje da se zaustavi propadanje i prodor vode, ali budući da stečajni upravitelj nema sredstava lokalna samouprava mora preuzeti teret. Probali smo javnosti više puta približiti ovu tematiku, ali nije se dogodilo ništa. Nemamo skrbnika i nije popravljen krov, naglasila je Lilian Stošić, voditeljica područnog odjela za konzervatorske poslove.
– Radimo na strategiji, imenovana je radna skupina, prvi dokument je u završnoj fazi. Izrada strategije je u tijeku. Vjerujem da će Teatro Fenice biti prepoznat u strategiji, a to će biti prvi korak za njegovu obnovu. Do tada možemo samo pričati o tome je li krov popravljen ili nije, replicirala je Vlasta Linić, pomoćnica pročelnice Upravnog odjela za odgoj, obrazovanje, kulturu, sport i mlade.
Kada je Paviljon Brajda u pitanju, u kojemu se više neće obavljati djelatnost tržnice, Odbor od gradonačelnika traži informaciju o budućoj namjeni, o Harteri se govorilo samo i isključivo s aspekta sigurnosti, o bivšoj Dječjoj bolnici Kantrida pak o trenutačnoj situaciji, koja je daleko od idealne. Kada je Dječja bolnica Kantrida bila tematska sjednica Odbora, tada je prvotni cilj bio spriječiti ad hoc rješenje, jer taj je prostor praktički oduvijek ima društvenu namjenu i bio je posvećen dobrobiti djece.
– Završene su konzultacije, napravljeno je višekružno savjetovanje i sav taj materijal je upućen gradonačelniku, na njemu je da taj materijal predstavi javnosti, rekla je Nataša Zrilić, koja je na sjednici Odbora bila u ime Upravnog odjela za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvo, prepustivši riječ Nini Hraba iz područnog odjela za konzervatorske poslove, koji je i u ovom slučaju na adresu Grada poslao rješenje s hitnim mjerama, a kako bi se zaustavilo daljnje propadanje. Nina Hraba naglasila je da na nekim mjestima krov prokišnjava, da su se događale provale, da se razbijaju stakla i šaraju zidovi, odnosno da su mjere donesene zbog elementarne zaštite.
– Dva puta samo bili u kompleksu da vidimo u kojem je stupnju napuštanje. Kompleks još uvijek nismo zaprimili od KBC-a, dosta toga je uklonjeno, ali i dalje je prisutna čitava arhiva, CT, rendgeni, oprema u operacijskim salama. Riječ je o opasnom medicinskom otpadu, njegovo uklanjanje košta, a košta i zbrinjavanje. Zašto se od 1961. godine nije kontinuirano pregledavao kompleks, zašto se dopustilo da dođe u ovakvo stanje, to je drugo pitanje. Još uvijek nismo u posjedu i ne možemo osigurati zaštitare, a ima jako puno pitanja gdje smo svi skupa bili do sada, naglasila je Denis Šulina, pročelnica Upravnog odjela za gradsku imovinu.
Neke do sada neodgovorene zaključke Odbor je i ovog puta samo ponovio, neki novi zaključci usvojeni su jednoglasno, oko nekih je zaključaka bilo rasprave i među članovima Odbora, koji su i ovog puta barem uspjeli u svom prvobitnom naumu i iznova aktualizirali neka od gorućih pitanja vezanih uz stanje i status neprocjenjive riječke kulturne baštine.
– Ne može nas nitko ignorirati onoliko koliko mi možemo biti uporni. Drago mi je da imamo ovakvu suradnju unutar Odbora, korektni smo i odgovorni prema kulturnom životu zajednice, donosimo prijedloge i suglasni smo da uporno tražimo pitanja na koja ne dobivamo odgovore. A to je neprihvatljiv modus operandi gradske uprave, zaključila je Maša Magzan.
Izuzev Maše Magzan na 32. sjednici Odbora za kulturu bili su Mihail Petar Lukić, Renato Stanković, Zlatko Meić i Antonija Marković.
