Picia scola de dialeto fiuman
Per San Nicolò ancora un per de Filastrocche in fiuman e indovinei dedicadi ai fioi
ciolti dal libro de Rodolfo Segnan
Zbog jučerašnjeg dana Svetog Nikole nekoliko dječjih pjesmica i zagonetki na fijumanskom, uzetih iz knjige Rodolfa Segnana
U broju 10 Male škole fijumanskog, čitateljima Art Kvarta predložili smo nekoliko „Poslovica i dječjih pjesmica na fijumanskom“ koje je riječki novinar, prevoditelj i nekadašnji glavni urednik dnevnika „La Voce del popolo” Rodolfo Segnan objavio u svojoj knjizi „Proverbi e filastrocche in fiuman”. Knjigu, kao što smo imali prilike već napisati, je nedavno objavila Zajednica Talijana Rijeka u suradnji s Vijećem talijanske nacionalne manjine za Grad Rijeku. Povodom jučerašnjeg Dana Svetog Nikole predstavljam vam još nekoliko pjesmica „filastrocche“, ali i zagonetke koje su djeca morala riješiti.
Iako smo je već bili objavili, moramo ponovno objaviti pjesmicu koju su na dan Svetog Nikole (San Nicolò), 6. prosinca, fijumanska djeca pjevala. Večer prije, izglancali bi jednu svoju cipelicu ili čizmicu, i stavili je na prozor čekajući da drugo jutro, u njoj nađu poklone, bombone, naranču, suhe smokve.
Djeca su Svetom Nikoli pjevala:
San Nicolò de Bari La festa dei scolari Se i scolari no’ fa festa Ghe tiremo un scagno in testa Sveti Nikola iz Barija blagdan školaraca ako školarci ne žele slaviti gađat ćemo ih sa stolcem u glavu
Ili varijaciju koju ja pamtim:
San Nicolò de Bari la festa dei scolari se i scolari no’ vol far festa San Nicolò ghe dà per la testa Sveti Nikola iz Barija blagdan školaraca ako školarci ne žele slaviti Sveti Nikola će ih lupiti po glavi
Osvetnički San Nicolò, u varijanti koju nam predlaže Rodolfo Segnan, gađa djecu koja ne žele slaviti njegov dan, sa “scagno” (čita se scanjo). Umjesto riječi “scagno” koristi se češće umanjenica “scagneto” (skanjeto). Pojam označuje sjedalicu bez naslona koja može imati razne oblike, može biti četverokutna ili okrugla, s četiri ili tri noge.
Osim šaljivih pjesmica od djece se tražilo da riješe zagonetke (indovinei). Neke su bile šaljive kao ona koja kaže:
La riʃa, la raʃa La core per la casa Nissun no' la vede Ma tuti la naʃa Ona riza ona raza (riječi riza i raza ništa ne znače) Trči po kući Nitko je ne vidi Ali joj svi osjete miris
Djeca bi naravno odmah shvatila o čemu je bilo riječ, prasnula bi u smijeh i vikala: „Xe la scoreʃa!“ „To je prdež!”.
Imajmo na umu da se suglasnik –s– između samoglasnika čita kao –z-; te se u fijumanskom grafičkom sustavu zvučni šumnik dodatno označuje sa grafemom -ʃ-. Jedini slučaj u kojem se zvučni šumnik -z- piše sa -x- je treće lice glagola biti. Podsjetimo se kratko prezenta glagola biti:
mi son
ti ti son
lu el xe/ ela la xe
noi semo
voi se
lori i xe/ lore le xe
Pratimo korištenje galgola biti -esser- u trećem licu u slijedećoj zagonetki namijenjenoj djeci:
Quei che xe drento se i poderia subito fora i vegniria. Quel che xe fora se i poderia drento mai no’ i ghe anderia. Oni koji su unutra da bi mogli odmah bi vani izašli. Oni koji su vani da bi mogli nikad unutra ne bi otišli. La risposta: El zimiterio Odgovor: Groblje
Samoglasnik -z- riječi zimiterio (groblje) izgovara se kao bezvučni šumnik –c–.
Bon San Nicolò a tuti quanti i fioi e che no’ i ve porti sibe ma tanti dolci e regali!
Sretan Sveti Nicola svoj djeci. Neka vam ne donese šibe nego kolače i poklone.
Istaknuta fotografija: Marta Ožanić
#fijumanski dijalekt #Fijumanski jezik #jezik #San Nicolò #Sveti Nikola