Nikola Toma Host rođen je u Rijeci 15. prosinca 1761. Isusovačku gimnaziju završio u Rijeci, a studij medicine upisao 1782. na Sveučilištu u Beču, gdje je 1787. promoviran u doktora medicine. Botaniku je zavolio već za školovanja i prvi opisao floru Kastavštine i njezine okolice. Po završetku studija posvetio se medicini, botanici, hortikulturnoj struci i sveučilišnoj nastavi na Terezianumu. Car i kralj Franjo I. imenovao ga je svojim osobnim liječnikom i pomogao mu da osnuje botanički vrt u Belvederu u Beču. H. je u vrtu želio prikazati autohtonu floru Austrijskoga Carstva, ponajprije nepoznate biljke iz naših krajeva. Vrt je uspješno vodio 41 godinu, uz to predavao botaniku na Terezianumu, a pročuo se i kao liječnik koji je liječio biljem i biljnim lijekovima. U svom dugogodišnjem botaničkom radu otkrio je i opisao četiri biljna roda te više od 40 različitih vrsta i podvrsta. Objavio je i četiri knjige. U predgovoru prvoj (1797) navodi da opisuje biljke koje je vidio na putovanjima po južnoj Austriji, Kranjskoj, Koruškoj, Tirolu, Istri, Primorju i dijelu Hrvatske. Njegovo je najopsežnije djelo u 4 sveska s oko 4000 slika (1801–09) posvećeno porodici trava (Gramineae), a najpoznatije Flora Austriaca u dva sveska (1827–31). Četvrto djelo, o vrbama, ostalo je nedovršeno.
Kao član mnogih učenih društava, Host je bio u kontaktu s poznatim botaničarima kao što su Leopold Trattinick (26. svibnja 1764. – 24. siječnja 1849.), Pal Kitaibel (3. veljače 1757. – 13. prosinca 1817.) i Friedrich Martin Josef Welwitsch (25. veljače 1806. – 20. listopada 1872.).
Od 1799. do 1804. predavao je na Terezijanskoj viteškoj akademiji. I cara Franju II., koji se jako zanimao za zbotaniku, Host je podučavao tijekom svojih ljetnih boravaka na Dunavu. Za carevu mlađu braću, nadvojvode Ivana, Antona i Rainera, po Hostovom savjetu, u parku Schönbrunn – u šumi između Gloriette i Fazanskog vrta – uređen je nastavni vrt po Linneovom sustavu.
Oko 1865. Nadvojvodina zbirka alpskog bilja prebačena je u Belvedere i činila je osnovu današnjeg alpskog vrta koji se nalazi neposredno uz vrt domaćina.
Godine 1823. Grad Rijeka imenovao ga je plemićem-savjetnikom, a 1828. dodijelio mu naslov “capitaneus civilis” – civilni kapetan. Jedan od najstarijih parkova u Rijeci, Park Nikole Hosta, nosi njegovo ime. Preminuo je u dvorcu Schönbrunn u Beču (Donja Austrija) 1834. gdje je i pokopan.
Uz Park Mlaka, Park Nikole Hosta jedan je od najstarijih u Rijeci. Nastao je u 19. stoljeću kao botanički vrt uz vilu Androch, u vrijeme kada je bila u vlasništvu Nadvojvode Josipa, velikog ljubitelja i poznavatelja vrtne umjetnosti. Smješten na kamenitom terenu i nekoliko nivoa, park je sa svojim skulpturama, fontanama i egzotičnim biljkama koje je Nadvojvoda nabavio iz različitih dijelova svijeta, postigao izgled engleskih vrtova, što se s vremenom djelomično izgubilo. Park je nazvan po botaničaru koji je sudjelovao u njegovom zasađivanju, a u vili Androch danas je smješten Državni arhiv.
#botaničar #liječnik #Nikola Host #Park Nikole Hosta #Rijeka
