Povijest Hrvatske čitaonice Trsat seže u 19. stoljeće, kada su Trsaćani više puta pokazali svoj snažan nacionalni identitet. Tako su 1871. godine obilježili 200. godišnjicu smaknuća Zrinskih i Frankopana, a 1876. proslavili 800 godina od krunidbe hrvatskog kralja Zvonimira. Upravo iz tog domoljubnog duha rodila se ideja o osnivanju čitaonice.
Prva inicijativa za osnutak Hrvatske čitaonice Trsat pokrenuta je 1876. godine, kada su izrađena prva „Pravila družtva narodne čitaonice Trsatske”. Te iste godine započeli su i konkretni koraci prema osnivanju, a njezin organizirani rad može se pratiti od 1887., kada je i službeno ustrojena. S radom započinje na današnji dan 1887., nakon što je ban Khuen Hedervary potvrdio društvena pravila.
Od samih početaka, Čitaonica je djelovala u zgradi škole, no taj prostor nije zadovoljavao potrebe Društva. Na skupštini održanoj 15. siječnja 1893. godine, član Josip Linić iznio je prijedlog o izgradnji vlastite zgrade. Nekoliko dana kasnije, 20. siječnja 1895., Eugen Matković predložio je osnivanje građevnog odbora koji su činili Dran Matković st., Toma Matković, Fran Šikić, Nikola Glavan (kao stručnjaci za gradnju) te dr. Rude Linić (pravnik).
Na skupštini Društva 3. svibnja 1896. donesena je konačna odluka o gradnji Čitaoničkog doma. Projekt je bio ambiciozan, ali zahvaljujući angažmanu članova, realizacija je bila brza. Sredstva su prikupljana izdavanjem zadužnica – njih 500, a za lokaciju je odabrano zemljište u vlasništvu Tonke Kućel i Josipa Linića. Toma Matković izradio je osnovni nacrt zgrade, dok je troškovnik izradio Mate Glavan, koji je ujedno bio i autor cijelog projekta. Dom je svečano otvoren 31. listopada 1897.
Prvi službeni predsjednik Čitaonice bio je Josip Linić (poznat kao Pepić), rođeni Trsaćanin i trgovac, poznat po svom snažnom nacionalnom osjećaju. Zahvaljujući djelovanju Hrvatske čitaonice, na Trsat je stigao i mladi novinar i političar Fran Supilo, koji je kasnije u Rijeci pokrenuo moderno novinarsko glasilo poznato i izvan granica Hrvatske.
Osim svoje osnovne djelatnosti, Hrvatska čitaonica Trsat bila je organizator brojnih kulturnih i humanitarnih događanja: koncerata, narodnih veselja, poklada, recitacija, glazbenih i dramskih izvedbi, predavanja i plesnih večeri.
