Rođen u Fužinama 25. studenoga 1828. godine, Franjo Rački bio je hrvatski povjesničar, jezikoslovac, publicist i političar te jedna od ključnih osoba hrvatskoga političkog i kulturnog života 19. stoljeća.
Studirao je teologiju u Beču od 1849. do 1852., nakon čega se zaredio u Senju. U Beču je studirao i matematiku i fiziku te 1855. doktorirao teologiju. Radio je kao profesor crkvene povijesti i kanonskog prava u senjskom sjemeništu. U ranim radovima bavio se teološko-filozofskim temama, a 1853. prilogom „Pokus narodno-lučbenog nazivlja“ pridonio je razvoju hrvatskoga jezika u otporu germanizaciji.
Godine 1857. upućen je u Rim, gdje je kao kanonik hrvatskog Zavoda sv. Jeronima proučavao arhivsku građu o hrvatskoj povijesti. Bavio se istraživanjem djelovanja sv. Ćirila i Metoda te najranijim izvorima hrvatske povijesti.
Po povratku u Zagreb 1860. uključio se u politički život. Sa Strossmayerom je utemeljio Narodnu stranku i objavio programatski tekst „Jugoslovjenstvo“. U Hrvatskom saboru, u koji je biran 1861., 1868. i 1872., oblikovao je hrvatsku državnopravnu ideologiju temeljenu na povijesnim argumentima te zagovarao ujedinjenje hrvatskih zemalja.
Godine 1880. sa suradnicima je osnovao Neodvisnu narodnu stranku, koja se zalagala za reviziju Hrvatsko-ugarske nagodbe i uspostavu potpune autonomije Hrvatske, Dalmacije i Rijeke u sastavu Ugarske. Time je Rački bio važan i za grad Rijeku, jer se politički zalagao za njezinu autonomiju i uključivanje u hrvatski državnopravni okvir u vrijeme kada je njezin status bio politički sporan.
Rački je imao važnu ulogu i u razvoju hrvatske znanosti i kulture. Godine 1866. postao je prvi predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU) i tu je dužnost obnašao dvadeset godina. Na njegovu su inicijativu pokrenute brojne publikacije i edicije posvećene hrvatskoj povijesti i književnosti. Sudjelovao je i u radu Matice hrvatske te je pridonio osnivanju Strossmayerove galerije u Zagrebu.
Osim političkog i znanstvenog rada, zalagao se za reformu školstva, a novčano je pomogao i osnivanje hrvatskih škola u Istri.
Franjo Rački ostao je zapamćen kao jedan od najutjecajnijih hrvatskih intelektualaca 19. stoljeća, koji je svojim političkim, znanstvenim i kulturnim djelovanjem obilježio razdoblje hrvatskoga narodnog preporoda i borbe za autonomiju.
Preminuo je na današnji dan 1894. godine. u Zagrebu.
#Franjo Rački
