Na današnji dan 1901. kapucini hrvatsko-primorske provincije izabrali su o. Bernardina Škrivanića za provincijala koji je ostao na toj dužnosti do 1918. Obnovio je i doveo u red samostansku knjižnicu. Na stropu je natpis koji to svjedoči: Omnia ad majorem Dei gloriam. Restaurata anno Jubilaei 1901. Sub R. P. Guard. Bernardino, a F. F. stud. Jacobo, Mathia et Paulo.
Godine 1910. knjižnica je imala 5.380 cijelih djela, odnosno 12.000 svezaka, a danas ima oko 10.000 svezaka, uz 2.000 kompleta svezaka periodike. U raznim nedaćama tijekom XX. stoljeća stradalo je najmanje 13.000 svezaka knjiga.
Franjevac kapucin Bernardin Nikola Škrivanić Rođen je 7. ožujka 1855. u Omišu. Gimnaziju i bogoslovne nauke pohađao je u glagoljaškom sjemeništu u Priku kod Omiša, a za svećenika je zaređen 1877. Župnikovao je u Poljicima, Makarskoj, Omišu i Kaštel-Sućurcu. Godine 1889. zatražio je primitak u kapucinski red. Uz to je vezana priča da se kao strastven pušač Gospi u zahvalu za dar redovništva odrekao pušenja.
Od 1901. do 1918. bio je provincijal Hrvatske kapucinske provincije. Godine 1908. pokrenuo list „Gospa Lurdska” te milodarima vjernika gradio njoj posvećenu crkvu.
Od 1905. tiskao je molitvenike, prijevode nabožnoga štiva, brošure protualkoholičarskoga pokreta, knjige o lurdskim ukazanjima i tjednik „Il Quarnero”. Godine 1910. osnovao je „Kuću dobre štampe” i Tiskarski umjetnički zavod „Miriam”, otisnuvši do 1921. 172 djela: pučke knjige, molitvenike, hagiografije, knjige poezije i proze, a neko vrijeme časopis „Hrvatsku stražu”, mjesečnik „Luč”, list „(Hrvatska) Obitelj”. Od 1912. do 1914. tiskao je dnevnik „Riječke novine”, oporbene Supilovu „Novomu listu”. Podupirao je akcije u Hrvatskom katoličkom pokretu i surađivao sa slovenskim katoličkim intelektualcima, uz ostalo na projektu katoličke enciklopedije. S biskupom Mahnićem 1915. okupio je u Rijeci više političara i javnih radnika, sastavivši „Spomenicu” Benediktu XV. s molbom da se zauzme u rješavanju hrvatskoga pitanja: opstane li Monarhija, za državnu sastavnicu Hrvata i Slovenaca u njoj; ako ne, za slobodno odlučivanje o svojoj sudbini, te ju je zajedno s fra Jozom Miloševićem odnio u Rim. Zbog talijanske okupacije morao je potkraj 1922. napustiti Rijeku. Umro je u Splitu 25. rujna 1932.
#Bernardin Škrivanić #kapucini #provincijal #samostanska knjižnica #Tiskarski umjetnički zavod Miriam
