Na današnji dan 1936. godine organiziran je prvi let iz Sušaka. Prema tadašnjem redu letenja, zrakoplov je svakodnevno polijetao iz Sušaka u 12:45 sati te je u Split trebao stići u 14:50, odakle su se putovanja nastavljala prema Zagrebu, Bratislavi, Brnu i Pragu. U suprotnom smjeru avion je iz Splita polazio u 9:30 i dolazio u Sušak u 11:35 sati. Za upravljanje zrakoplovom na relaciji Split-Sušak bio je zadužen iskusni čehoslovački pilot František Hranički. Međutim, prvi let nije završio prema planu – zbog kvara lijevog motora u blizini Ugljana amfibijski zrakoplov morao je prisilno sletjeti kod Preka kraj Zadra.
Malo je poznato da su stanovnici Rijeke koristili redovite zračne linije desetljećima prije otvaranja zračne luke na Krku 1970. godine. Aerodrom na Grobničkom polju djelovao je još od 1930. pod nazivom Aerodrom Sušak. Raspolagao je zemljanom uzletno-sletnom stazom na koju su slijetali tromotorni zrakoplovi kapaciteta osam putnika. Prva linija povezivala je Zagreb, Sušak, Split, Sarajevo i Beograd, a promet se odvijao tijekom ljetnih mjeseci. Putnici su mogli ponijeti do 15 kilograma prtljage, a zrakoplovi su prevozili i poštu.
Zračni promet organiziralo je poduzeće Aeroput, koje je u Sušaku imalo svoje predstavništvo. S vremenom su domaće linije dopunjene međunarodnim vezama pa je već 1934. uspostavljena ruta Sušak – Ljubljana – Celovec (Klagenfurt) – Beč. Tada je uvedena i zračna pošta, a do grobničkog aerodroma iz Rijeke se dolazilo posebnim autobusom.
Drugi svjetski rat prekinuo je civilni zračni promet, no već 1947. godine aerodrom je ponovno otvoren za putničke letove. Tijekom 1950-ih Grobnik je bio povezan sa Zagrebom, Ljubljanom, Pulom, Grazom i Salzburgom. Usluge JAT-a koristili su poslovni ljudi i turisti kojima je zrakoplov predstavljao znatno bržu i ugodniju alternativu putovanju vlakom ili autobusom. Godine 1951. preko grobničkog aerodroma prošlo je više od sedam tisuća putnika, a najveći interes vladao je za letove prema Zagrebu.
Unatoč važnoj ulozi u razvoju riječkog zrakoplovstva, grobnički aerodrom imao je ozbiljna ograničenja. Zahtjevan teren, česte nepovoljne vremenske prilike i jaka bura otežavali su promet, a dolazak većih i modernijih putničkih zrakoplova dodatno je istaknuo nedostatke postojeće infrastrukture. Zbog toga se već sredinom 1950-ih počelo razmišljati o novoj zračnoj luci prilagođenoj potrebama Rijeke.
Odlukom Glavne uprave civilnog zrakoplovstva u Beogradu putnički promet na Grobniku trajno je ukinut u svibnju 1956. godine. U Rijeci se tada očekivala izgradnja novog aerodroma, no projekt se odužio te je nova riječka zračna luka na otoku Krku otvorena tek 1970. godine.
Istaknuta fotografija: hidroavion Sušak iz Martinčćice koji je 1936. preseljen u novi hangar koji je posebno za njega izgrađen na Žurkovu
#NDD #Rijeka Sušak #zrakoplov Rijeka
