Na današnji dan 1610. godine postavljen je kamen temeljac za izgradnju starog kapucinskog samostana (crkva sv. Augustina) na Žabici. Obred posvete održao se 14. lipnja 1613. godine.
Prije izgradnje kapucinskog samostana, tirolski nadvojvoda Ferdinand (kasniji car Ferdinand II.) bio je spreman kupiti zemljište za budući kapucinski samostan te je odabran teren koji je pripadao dugovječnom augustinskom samostanu, na kojem je bila i stara crkva sv. Augustina. Godine 1609., nadvojvoda Ferdinand poklonio je zemljište kapucinima koji su dobili dozvolu Gradskog vijeća da mogu podići svoj samostan. To su mogli učiniti isključivo doprinosima vjernika. Prvi darovatelji za izgradnju samostana među ostalima su bili Riječani Franjo Bardarini, Battista Urban, Matija Zaladia, Ascanio Jakominić, Andrija Španić, Bartol Kučić i Nikola Barčić.
Naredna desetljeća obilježena su raznim povijesnim zbivanjima, a 1703. je kao reakcija na francuski napad na grad podignuta mala utvrda na obali ispred kapucinskog samostana. Godine 1788., odlukom cara Josipa II., zatvoren je riječki augustinski samostan, a u gradu su ostale samo benediktinke i kapucini te franjevci na Trsatu.
Samostanu je tijekom bombardiranja 3. srpnja 1813. nanesena velika šteta, a Englezi su – poslije pljačke i paleži koju je velikim dijelom spriječila pregovorima Karolina Belinić (Karolina Riječka) – otplovili 5. srpnja za Kraljevicu. Uskoro nakon toga kreće obnova i nadoknada štete, a s vremenom je crkva popločena klesanim kamenom te podignut novi raskošni glavni oltar.
Godine 1902. Gradsko vijeće Rijeke odlučilo je preseliti kapucine na periferiju, a 1904. godine, crkva je srušena da se na njenom mjestu sagradi današnja Kapucinska crkva Gospe Lurdske. Crkva je današnji izgled na Žabici dobila 1935. godine.
