Povodom 60. Svjetskog dana sredstava društvene komunikacije Riječka nadbiskupija je danas u 12 sati održala javnu tribinu u Nadbiskupskom ordinarijatu. Pod naslovom Crkva i novinari u zajedničkom poslanju: odgovornost za čovjeka i društvo, tribina je tematizirala odgovorno korištenje umjetne inteligencije, očuvanje autorskog novinarstva te poticaje pape Lava XIV. uz njegovu poruku: „Zaštititi ljudski glas i lice“.
Osim riječkog nadbiskupa Mate Uzinića, tribini su prisustvovali urednik Artkvarta Kristian Sirotich, glavna urednica Novog lista Slavica Bakić, rukovoditeljica HRT centra Rijeka Irena Hrvatin i urednica odjela Religija Hrvatskoga radija Blaženka Jančić.
Riječki nadbiskup Mate Uzinić, sukladno tematici i poanti današnje tribine, koristio je olovku kako bi zapisao svoje misli koje želi podijeliti. Polazio je od rečenice koja glasi: “Nismo vrsta sastavljena od unaprijed određenih biokemijskih algoritama, svatko od nas ima nezamjenjiv i jedinstven poziv koji proizlazi iz života i otkriva se upravo u komunikaciji.” Nadbiskup Uzinić smatra da je u odgovornom korištenju sredstava suvremene tehnike i umjetne inteligencije, koje Papa ne odbacuje niti smatra lošim, štitimo dostojanstvo jedni drugih i samih sebe.
– Važno je zaštititi oblik komunikacije s drugima koji neće biti zasjenjen tehnološkim sredstvima. To nam je pokazala i pandemija, gdje smo otkrili blagodati tih sredstava koja su nam omogućila, u vremenu dok nismo mogli fizički biti jedni s drugima, da ipak na neki način budemo povezani. No taj je period ukazao i na opasnosti, i posebno bih istaknuo odgovornost svakog od nas za druge i samoodgovornost za nas same. Ne smijemo koristeći se sredstvima umjetne inteligencije i drugim sredstvima koje nudi suvremena tehnika izgubiti druge, ne smijemo ih zamijeniti za ta sredstva, i osobito ne smijemo izgubiti sebe, svoju kreativnost i sposobnosti te dozvoliti sredstvima da pobijede nad našom osobom. Trebamo ostati osoba, i trebamo ostati osoba u odnosu s drugima, istaknuo je riječki nadbiskup Mate Uzinić.
Nadbiskup je također naglasio da je ovo samo jedan od problema umjetne inteligencije o kojem će Papa progovoriti u svojoj prvoj enciklici Magnifica Humanitas koja se iščekuje u ponedjeljak.
Novinari i urednici lokalnih i nacionalnih medija također su podijelili svoja razmišljanja o Papinoj poruci, umjetnoj inteligenciji i novinarstvu danas. Misao koja se provukla kroz gotovo sva obraćanja jest nužnost očuvanja autorskog novinarstva i vrijednost empatije i stvarnog kontakta s ljudima u novinarskim pričama koje umjetna inteligencija ne može zamijeniti. AI alati mogu biti itekako korisni, ali je odgovornost njihova korištenja ključna za opstanak kvalitetnog novinarstva.
Slavica Bakić, koja je zadnje dvije godine na pozicije glavne urednice Novog lista, osvrnula se na izazove profesije i naglasila da je uloga medija u novom vremenu dragocjena. – Pripadam generaciji koja je prošla cijelu transformaciju medija. Razvoj tehnologije ne možemo i ne trebamo zaustaviti, a svaki put kad se pojavila nova tehnologija mislili smo da prolazimo najveću promjenu novinarstva. Međutim, ono što stoji je da se sve više udaljavamo od čovjeka, i važna je odgovornost, ispričala je Slavica Bakić. Podijelila i dvije priče iz svog profesionalnog i osobnog života koje su je natjerale na shvaćanje veličine te odgovornosti i razmišljanje o situacijama gdje novinarstvo prestaje biti posao i počinje biti etička obaveza. Također je istaknula da uloga tiskanih medija u digitalnom svijetu postaje ne samo pružiti informaciju već i objašnjenje, proces i smisao.
Irena Hrvatin, rukovoditeljica HRT centra Rijeka, podsjetila je da se nalazimo u prijelomnom trenutku. Potrebno je dobro prosuditi kako izvještavati i biti u službi istine, naglasila je, a to se posebice odnosi na županiju i lokalno novinarstvo. – Županija je mikrokozmos različitosti, i tu novinarstvo nikada nije bilo puko prenošenje informacija, ono je oduvijek bilo susret. Danas se suočavamo s prvim velikim izazovom – krizom terenskog novinarstva i rada. Ako dopustimo da se lokalno novinarstvo pretvori u prepisivanje agencijskih vijesti i sažetke umjetne inteligencije, riskiramo da Gorski kotar i otoci postanu informativne pustinje, izjavila je Irena Hrvatin. Nadodala je i da računalo može savršeno pročitati tekst, ali nema dušu, toplinu i naglasak kojeg publika prepoznaje i voli.
Na tom se tragu prisutnima obratila i Blaženka Jančić, poručujući da Hrvatski radio ove godine obilježava stotu godišnjicu i da odolijeva svim izazovima digitalnog doba. – Radio ima budućnost zbog ljudskoga glasa, ima biljeg koji definira komunikaciju. Također, informacije koje govorim su točne, provjerim ih, na to je moja generacija navikla, pogreške su moguće, ali ću učiniti sve da se da do njih ne dođe. To moramo prenositi i novim generacijama koje danas stasaju u novinare i urednike, kazala je Blaženka Jančić. Složila se da je ljudski glas taj koji nosi emociju, kao što i sama običava čitati isključivo članke s autorskim potpisom. Važno je graditi društvo mira u kojem komuniciramo jedni s drugima i međusobno se primjećujemo, zaključila je.
Najmlađi od prisutnih medija na tribini bio je Artkvart, a urednik Kristian Sirotich započeo je obraćanje u osobnijoj noti, objašnjavajući što je oblikovalo njegovo gledanje svijeta pa tako i svoje profesije. – Otac sam djeteta, on je danas već odrastao čovjek, koji je stopostotni invalid, i upravo to iskustvo me naučilo što znače odgovornost i ranjivost, što znači ovisiti o drugima i biti slabiji u društvu koje često slabije ne priznaje. Sin me naučio posebnoj vrsti empatije, i to nije ona sentimentalna empatija nego životna. Naučio me da postoje stvari koje čovjeku na prvom mjestu uvijek treba biti na prvom mjestu: dostojanstvo drugoga, odgovornost prema slabijemu, pažnja prema onome koji se ne može sam izboriti za svoj glas. Ta odgovornost je još veća ako pripadamo krugu ljudi koji imaju privilegiju javno govoriti, pisati i oblikovati mišljenja i utjecati na javno mnijenje, ispričao je Kristian Sirotich.
Sirotich je također nadodao da nije vjernik u institucionalnom smislu, ali vjeruje u čovjeka i u napisanu riječ. To je prostor u kojemu se Crkva i novinarstvo susreću. Složio se i s porukom zaštite lica i glasa, naglašavajući da je važno zaštititi čovjeka da ne postane podatak, snimka ili klik, jer iza svake informacije postoji osoba. Riječ može zaštititi čovjeka, ali i napraviti podjelu, što je osobito prisutno u zadnje vrijeme – javnost je polarizirana i poziva se na dijalog, a dijaloga nema. Zato ovo nije pitanje samo AI tehnologija već i pitanje komunikacije. Umjetna inteligencija novinarima može biti korisna, ali ona ne može umjesto nas otići na teren, pogledati čovjeka u oči ili prenijeti atmosferu. AI nikad neće preuzeti odgovornost za napisanu riječ. Stoga su Papine riječi važne, one nisu apstraktne misli već naš svakodnevni posao, ali tu postoji prostor za djelovanje Crkve, medija i civilnog društva. Ne moramo svi misliti isto, ali moramo obnoviti kulturu razgovora i učiti ljude, osobito mlade, kako ne izgubiti svoj glas, zaključio je.
Obraćanja novinara i urednika obogatila su početnu Uzinićevu misao i Papinu poruku, a nadbiskup se složio s izrečenim, napominjući da podjela u društvu ne bi trebalo biti te da bismo trebali čuvati ono što nas povezuje – zaštititi ljudski glas i lice, u svim svojim značenjima.
Istaknuta i ostale fotografije: Franka Blažić
#ArtKvart #Mate Uzinić #papa Lav XIV. #Riječka nadbiskupija #Rijeka #Svjetski dan društvene komunikacije #tribina #Umjetna inteligencija
