Opatija Coffeehouse Debates: „ Brine li država za mlade?”

U ležernoj atmosferi Kamin-sale opatijskog Hotela Continental, u srijedu 29. studenog s početkom u 20 sati, održala se posljednja ovogodišnja panel-diskusija naziva „ Brine li država za mlade?”, u organizaciji udruge Kulturni front, Filozofskog fakulteta u Rijeci i Amadria park hotela Opatija, a sve u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates. OCD projekt se uspješno se provodi od 2014. godine, a za cilj ima promicanje deliberativne građanske kulture i kritičkog mišljenja, te popularizaciju znanosti, a sastoji se od panel-diskusija, predavanja etabliranih gostujućih predavača i mladih znanstvenika iz lokalne zajednice, te čitalačke grupe.
Panel-diskusiju otvorio je voditelj projekta dr.sc. Ivan Cerovac, naglasivši kako je iza njih i OCD projekta uspješna godina, te prisutnima predstavio paneliste; Marka Kovačića, izv. prof. dr.sc. na Veleučilištu Bernays i Saru Sušanj, mag. phil. et paed., aktivisticu u Udruzi Delta (udruga posvećena radu s mladima) i potpredsjednicu Mreže mladih Hrvatske, oboje već niz godina u direktnom radu s mladima.
Nakon uvodne riječi i pohvala organizaciji i kvaliteti programa Opatija Coffeehouse Debates od strane Marka Kovačića, uz riječi da je rijetko gdje naišao na ovako kvalitetan sličan program, prisutni su mogli saznati kako funkcionira rad s mladima na europskoj, državnoj i lokalnoj razini, te kako sami začeci rada s mladima sežu u 1948. Više puta se provlačila rečenica kako rad s mladima mora stajati rame uz rame s obrazovanjem, te kako je država ta koja određuje kako će djelovati unutar sebe, dok Europa daje okvir i preporuke za djelovanje.
Sara Sušanj se osvrnula na lokalnu i državnu razinu gdje kvaliteta i kvantiteta rada s mladima najčešće ovise o entuzijazmu i volji pojedinaca unutar sustava, te je naglasila kako je bitno raditi s ravnateljima, pedagozima i stručnim suradnicima koji mogu biti najveća potpora cijelom programu. Spomenut je i nedostatak građanskog obrazovanja u školama, te kako većina gradova i općina još uvijek nema savjet mladih. Iz svog norveškog iskustva ističe kako mladi moraju biti uključeni u odlučivanje, te se s kolegama iz Udruge Delta povezuje sa srednjoškolcima i tim putem smanjiti nepovjerenje mladih u politiku i institucije. Žele biti pomoć u umreživanju i rasterećivanju stručnih suradnika i pedagoga, podrška sustavu, te kompenzirati nedostatke sustava svojim djelovanjem. Za vrijeme pandemije, 2019. godine, donesena je Europska strategija za mlade koja je na snazi do 2027., a fokusira se na promicanje participacije mladih u građanskom i demokratskom životu, povezivanje i osnaživanje mladih u Europskoj uniji i šire, te je kišobran našim udrugama koje se pozivaju na te EU okvire.
Hrvatska svoj nacionalni program za mlade donosi 2023., no iako ima pozitivnih strana kao naglašenu brigu za zajednicu, realno je poduprijet financijskim sredstvima, kraći je i lakše ga je pratiti, s druge strane nije kvalitetno metodološki napravljen, bitni subjekti nisu bili uključeni u odluke (npr. Mreža mladih Hrvatske), procjena stanja nije dobro napravljena stoga cilj ne proizlazi iz stvarne potrebe, a ima i mnogo nepokrivenih područja. Nigdje se ne obrađuje profesionalizacija rada s mladima (baza Europske strategije), umjetna inteligencija, LGBTQ manjine i druge aktualne i bitne teme.
Problemi mladih u Hrvatskoj raznoliki su koliko su i mladi ljudi različiti, te prosječan srednjoškolac nema jednake brige kao npr. mladi roditelj/i, no neki od većih i zajedničkih problema s kojim se susreću jesu stanovanje i zaposlenje, a kao glavni problem mladih u RH i generacijski problem istaknuo se problem mentalnog zdravlje, te se postavilo pitanje kako država na to odgovara. Iznijeli su se podaci o pretrpanosti psihijatrijskih odjela za maloljetnike, manjku specijalista, te neadekvatnim planovima za odgovor na situaciju.
Trenutno u RH radi 60 subspecijalista adolescentske psihologije, a planira ih se zaposliti još samo 10. Svijest postoji, no ne i odgovor, što dovodi do banaliziranja situacije jer se u vrijeme kaskadnih kriza (pandemija, potres, nezaposlenost, migracije, društvene mreže..) ne odgovara
na potrebe mladih. Grad Rijeka usvojio je program za mlade za razdoblje 2023. – 2030. godine kojim želi odgovoriti na potrebe i probleme mladih na lokalnoj razini te im općenito poboljšati kvalitetu. Lucija Kero se nalazi na poziciji savjetnice za EU projekte i mlade u Odjelu za odgoj i školstvo Grada Rijeke, a Rijeka je prvi grad u RH koji ima osobu zaduženu za rad s mladima. Također, sklopu Programa za mlade 2018. – 2022. razvijena je mrežna stranica za besplatno psihološko savjetovanje „Sve je OK“(https://svejeok.hr), namijenjena mladim Riječanima u dobi od 15 do 30 godina.
Kroz pitanja posjetitelja panel-diskusije saznalo se kako zbog niza individualnih pozitivnih primjera i entuzijazma pojedinaca priča ide naprijed, no uz razne prepreke poput birokracije i financija, problem je i strah od inovacije unutar državne strukture, te strah od donošenja odluka službenika unutar glomazne hijerarhije. Iako je produkt rada s mladima teško opipljiv, i vidljiv često tek u budućnosti, mladi su ti koji će nositi budućnost, a sve odluke i zakoni koje Europa i država donose trebaju biti sagledane i kroz prizmu mladih, te iako je prostor za pomake stvoren i dalje doseg djelovanja većinom ovisi o pojedincima unutar sustava.
Organizatori Opatija Coffeehouse Debates ovim su događajem zatvorili još jednu uspješnu godinu projekta kojemu je, prema riječima voditelja projekta dr.sc. Ivana Cerovca, glavna svrha od samog početka promicati znanost i znanstveni način razmišljanja, ali i demokratske vrijednosti i uljudnu raspravu.

Marko Kovačić, izvanredni profesor znanosti na Veleučilištu Bernays, gotovo 10 g. radnog iskustva na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu gdje se bavio proučavanjem tema iz područja javnih politika i političke sociologije, prvenstveno istraživanjima politika za mlade, participacije mladih, rada s mladima i građanskog odgoja i obrazovanja. Suosnivač je, suvoditelj i nastavnik na prvom hrvatskom akademskom programu o mladima Mladi u suvremenom društvu na Sveučilištu u Rijeci, te sudionik u brojnim procesima izrade javnih politika koje se tiču mladih na nacionalnoj i europskoj razini.

Sara Sušanj, diplomirala je filozofiju i pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Rijeci, a završila je i program cjeloživotnog obrazovanja Youth in Contemporary Society. Ima iskustva u radu s mladima na europskoj razini nakon odrađenog pripravništva u Vijeću Europe, u Europskom centru za mlade u Budimpešti, a od 2021. godine radi u Udruzi „Delta” kao stručna suradnica, te obnaša dužnosti potpredsjednice Mreže mladih Hrvatske.