Jučer, 25. ožujka, je u prostoru DAR-a otvorena izložba DAR Biennale 2023-2024 koja je predstavila 52 pristigla rada raspoređena u 6 kategorija arhitekture, urbanizma, publikacija, događaja, dizajna i koncepta. Godišnja izložba koja već prerasta u tradicionalnu manifestaciju pruža uvid u recentnu arhitektonsku produkciju te ističe najznačajnije projekte. Izložbu su realizirali Ana Orlić, Martina Mataija, Damian Sobol Turina uz koordinaciju Gorane Stipeč Brlić.
„Dvadesetak riječkih ureda ili samostalnih autora doprinijelo je ovoj izložbi što dokazuje da i dalje ima arhitekata koji shvaćaju važnost djelovanja, društvenog djelovanja arhitekata kroz realizacije ili samo ideje. Samim time podržavaju i djelovanje našeg društva“ izjavila je predsjednica Društva arhitekata Rijeka, Gorana Stipeč Brlić, koja je dodala da joj je jako drago što je svako Biennale obilježila i knjižnica, to jest katalog svih radova.
Na kraju publikacije nalazi se pregled svih događanja protekle dvije godine, uključujući urbanističke šetnje i projekt Minijatura, pionirski edukativni program u Hrvatskoj, namijenjen djeci, koji se provodi četiri godine za redom uz potporu Hrvatske komore arhitekata.
Arhitektura kao aktivna praksa i edukacija građana
Sve je veći interes građana za razvoj grada.
„Unutar Bijenala imamo nekoliko kategorija od kojih svaka utječe na prostor oko nas, educira stanovnike našeg grada i okolice, tako da je na Biennalu bilo moguće sudjelovati čak i ako niste arhitekti, urbanisti ili prostorni planeri, dovoljno je bilo da ste netko tko djeluje na tom području. Tu se uvijek ističu naši prijatelji iz udruge Urbani Separe, koji također koriste naš prostor i sudjeluju u radovima. Mislim da se osjeti i u medijima da se posljednjih godina puno više ljudi aktivira i želi razumjeti kako utjecati na prostor oko sebe, što možda u nekom malom postotku znači da smo i mi utjecali na to“ istaknula je Gorana Stipeč Brlić.
Grad Rijeka i arhitektonski razvoj
„Drago mi je da iz ovog, možemo reći, skromnog malog prostora zapravo nastaje prostor razvoja novih ideja i novih arhitektonskih shvaćanja. Mislim da svaka generacija unosi nešto novo u riječki prostor i riječku arhitekturu. Rijeka je bogata arhitektonskom baštinom; od riječkih palača, nebodera i svega onoga što je realizirano u našoj povijesti. Ujedno smo u velikom tranzicijskom i, da tako kažemo, graditeljskom bumu. Mislim da nikada nismo bili veće gradilište, ne samo u infrastrukturnom smislu, gdje možda građevinari znaju više od arhitekata, nego i u arhitektonskom. Jako je puno projekata, neki su u realizaciji, neki u pripremi, a vi ste dali velik doprinos.
Uz isticanje značaja arhitekture za gospodarski razvoj, riječki gradonačelnik se osvrnuo i na izazove s kojima se struka suočava:
„Naš odjel vrlo aktivno surađuje s društvom arhitekata i siguran sam da će se ta suradnja nastaviti i u budućnosti, s obzirom na sve izazove koji su pred nama, a njih je jako puno. Od čestih promjena zakonske regulative do zakonskog okvira prostornih planova koji idu ka digitalizaciji. Mislim da je pred arhitektonskom strukom, komorama arhitekata i nadležnim upravnim odjelima mnogo posla kako bi se sve zamisli provele u praksi. To neće biti nimalo jednostavno, ali vjerujem da ćemo zajedničkim naporima uspjeti ostvariti taj zadatak“ izjavio je Marko Filipović.
Specifičnost riječke arhitekture
Jedan od zanimljivih aspekata Biennala svakako je i promišljanje o specifičnom arhitektonskom identitetu Rijeke. O tome govori i Gorana Stipeč Brlić: „Što se tiče riječke arhitekture, smatram da ona, barem u svom vrhunskom izdanju , pokazuje hrabrost i snagu, noseći se s različitim utjecajima. Rijeka nije centar u klasičnom smislu, nije sve centralizirano, ali ipak ima specifičan, karakterističan arhitektonski intenzitet. To se vidi u realizacijama i projektima koji donose određene pomake. Zato smatram da je iznimno važno organizirati ovakve izložbe i okupljanja, jer one ne samo da promoviraju arhitekturu, već i educiraju građane. Na taj način svi postajemo svjesniji i bolji sudionici procesa koji oblikuju naš grad“.
Izložba DAR Biennale 2023-2024 još jednom je potvrdila važnost arhitektonskog stvaralaštva i društvene uloge arhitekture, koja ne samo da oblikuje urbani prostor, već i potiče građane na aktivnije promišljanje o gradu u kojem žive.
Istaknuta i ostale fotografije: Sanja Prodan
