Odlukom izraelskog parlamenta, 1953. godine utemeljen je Yad Vashem, Muzej sjećanja na žrtve holokausta i junake otpora, u kojem se prikuplja dokumentacija, bilježi povijest, čuvaju uspomene i podsjetnik na život svake od šest milijuna žrtava tijekom godina nacističkog i režima njihovih jataka, te skupljaju podatci o pruženom otporu. Osam godina nakon utemeljenja Yad Vashema, osnovana je i Komisija za proglašenje Pravednika među narodima, s ciljem da svaku osobu nežidovskog podrijetla, koja je riskirala svoj život, slobodu i sigurnost kako bi od smrti i progonstva spasila ili pokušala spasiti barem jednu osobu židovskog podrijetla, proglasi Pravednikom među narodima (Khassidey umot ha-olam).
Medalju (odlikovanje) s natpisom „Onaj tko spasi jednog čovjeka, spasio je čitav svijet“ do sada je dobilo 28217 žena i muškaraca iz 51 zemlje svijeta, a među njima je i 130 hrvatskih Pravednika i Pravednica. E, upravo tim ljudima posvećena je priča postavljena u atriju Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku, izložba Branke Sömen u organizaciji Židovske općine Rijeka govori o hrabrim građankama i građanima Hrvatske, koji su tijekom ustaškog režima riskirali svoje živote kako bi spasili Židove progona i stradanja. Ti hrabri ljudi, često nepoznati svima nama, kako je to naglasio Vojko Obersnel, nekadašnji gradonačelnik i današnji predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista, riskirali su svoje živote i živote svojih obitelji da bi spasili pripadnike židovskog naroda, koji su bili krivi samo zbog toga što su pripadali krivom narodu.
– Upravo ova inicijativa omogućava nam da dobijemo uvid tko su pojedinci, koji su spašavali ljude. Onaj tko je bio ulovljen da skriva i spašava Židove je bio izložen jednako tako progonu, vrlo često i smrti. Zbog toga je važno prisjetiti se tih ljudi, i vremena u kojima su milijuni ljudi ostali bez života samo zato što su pripadali krivom narodu, krivoj vjeri, krivom političkom promišljanju, ili su se jednostavno željeli boriti za slobodu kao jednu od temeljnih životnih vrijednosti. Sa zahvalnošću se moramo prisjetiti tih ljudi, ali se moramo prisjetiti da ova priča nije završena. I dalje u Europi i svijetu vidimo pokrete u kojima opet netko smeta, a opet smeta iz istog razloga, drugačije je vjeroispovijesti, drugačije razmišlja i drugačije je boje kože. I to je nešto što je zabrinjavajuće. Uz pijetet i zahvalu pojedincima, mislim da je ovo prilika da se podsjetimo da se povijest vrlo lako može ponoviti, a to mora biti poticaj svima nama da o tome razmišljamo, ali i da djelujemo. Prije svega riječima, objašnjavajući da je takvo promišljanje budućnosti Europe i svijeta neprihvatljivo, naglasio je na otvaranju izložbe Vojko Obersnel.
Izložba u Rijeci, sedma je izložba u Hrvatskoj, na 35 postavljenih panoa dat je mali uvid u to što Pravednici među narodima znače za Izrael i na globalnoj razini, ali je predstavljeno i 58 hrvatskih Pravednika među narodima, s pričama uglavnom nepoznatim široj javnosti.
– Pravednici su bili tihi heroji čovječnosti, naši ljudi koje se rijetko spominje i o kojima se gotovo ništa ne zna. Upravo poštovanje prema Pravednicima i poznavanje njihova djela aktualno je sada i ovdje. Ravnodušnost prema zlu protivi se svemu što uzdiže ljudsko dostojanstvo. Nemojmo biti nezainteresirani, niti u veselju, niti u tuzi. Nemojmo šutjeti, moramo zauzeti stav, oduprijeti se ravnodušnosti oko sebe i otvoreno se osvrnuti na prošlost borbom za sadašnjost i vjerom u budućnost. Upravo su to činili oni koji su spašavali živote, naši ljudi, Pravednici, koji nisu pitali tko je tko. Zato je važno poznavati djelo tih hrabrih ljudi, moramo učiti od njih i moramo podsjećati na njihovu plemenitost, kao znak zahvalnosti i nade. Ovom izložbom predstavljamo suvremenu hrvatsku sa sviješću o bolnoj prošlosti, dajući konkretne primjere da nisu svi njezini stanovnici bili pod utjecajem ustaške ideologije. Također nam služi kao pouka da se zamislimo nad svakodnevnim zabludama, jer budućnost se ne kupuje, ona se njeguje, rađa i nasljeđuje, naglasila je Branka Sömen, autorica izložbe koju financijski ne podupire, potpuno je to neshvatljivo, niti jedno od srodnih hrvatskih ministarstava.
Brojnim uzvanicima, među kojima je bio i riječki nadbiskup Mate Uzinić, obratili su se Petar Mamula, dožupan PGŽ-e istaknuo je da smo svi mi očito jako loši iz povijesti jer nam se uporno ponavlja, Ranko Špigl, predsjednik Židovske općine Rijeka, Alen Liverić pročitao je pismo Garyja Korena, izraelskog veleposlanika u RH, a nekoliko riječi rekao je i Ivica Jelinek, sin Žuži Jelinek, koja je sa suprugom iz Zagreba 1941. godine izbjegla na Sušak, zahvaljujući profesoru Dolinaru, jednom od 130 hrvatskih Pravednika među narodima.
– Važno je da riječka publika bude upoznata sa svime onime što su Pravednici među narodima ovdje u Hrvatskoj činili, a to znači spašavali ljudima živote. Znamo svi što znači spašavati živote. Njegujemo našu antifašističku prošlost, njome se ponosimo i zaista možemo reći, barem što se Rijeke i ovog kraja tiče, da istina nikada neće biti zaboravljena. U tom kontekstu pozivam sve Riječanke i Riječane da u što većem broju posjete ovu izložbu, neka im bude poticaj jer iz ove izložbe puno možemo naučiti. S punim pijetetom moramo se prisjetiti onih koji su riskirali vlastiti život da bi spašavali tuđe živote u nimalo jednostavnim okolnostima, nadam se da se takve okolnosti neće nikada više ponoviti, iako nas recentna povijesna događanja uče tome da to baš i nije tako, barem na europskom tlu, rekao je uoči otvaranja izložbe Marko Filipović, gradonačelnik Rijeke.
Izložba Pravednici među narodima – Hrvatska u atriju HKD-a bit će otvorena do 30. rujna, svi koji odluče doći i pogledati izložbu zaista će se suočiti s potresnim pričama, svako od tih svjedočanstava moglo bi biti predložak za jedan film, ne bi svi filmovi imali sretan kraj.
Za one koji žele znati više: prvi Hrvat s titulom Pravednika među narodima je Karlovčanin Pavao Horvat, proglašen je samo dvije godine nakon što je u Yad Vashemu utemeljena Komisija za proglašenje, odnosno 1965. godine, a svi vi koji mislite da su novinari najobičnija piskarala i talog s društvenog dna grdno griješite, ima u toj branši i divnih ljudi, jedan od njih bio je i Rudimir Rudolf Roter, otac slavne hrvatske pijanistice Jasenke Roter-Petrović, koji je Pravednikom među narodima proglašen 2004. godine i smatra ga se prvim europskim novinarom s ovom titulom. Roterova priča jedna je od 58 priča izloženih u atriju HKD-a.
Naslovnu fotografiju snimio Kristian Sirotich
