Otkrivanje spomen-ploče na riječkoj palači Alga održat će se u srijedu, 9. travnja u 11 sati na adresi Šetalište XIII. divizije 11
Ljekarničko-kozmetički laboratorij Alga obilježio je gospodarsku povijest Rijeke i Sušaka prve polovine 20. stoljeća, na što su putem izložbe i kataloga ukazali Muzej grada Rijeke i JGL Muzej farmacije 2023. godine. Nakon gostovanja izložbe u Tehničkom muzeju Nikola Tesla 2024., uslijedila je inicijativa za trajno obilježavanje sušačke palače Alga, kao sjedišta laboratorija.
Sušak između dva svjetska rata bio je jugoslavenski grad, važno privredno središte, luka i sjecište puteva. Ljekarničko-kozmetički laboratorij Alga bio je farmaceutsko poduzeće koje su podigli farmaceuti Dinko Budak i Vladimir Kezele, stvorivši modernu tvrtku sa sjedištem u Sušaku, koja je zapošljavala više od 50 djelatnika. Razvoj Alge prekinut je početkom 1940-ih. Izbijanjem svjetskog sukoba stalo je i gospodarstvo, pa je Alga usporila, a potom i zaustavila rad. Na djelovanje Alge danas podsjeća njezino nekadašnje poslovno sjedište na Pećinama, koje također možemo zahvaliti osnivačima tvrtke. Ponukani povoljnim poslovnim ozračjem, Kezele i Budak naručili su izgradnju Alginog sjedišta uz Šetalište prestolonasljednika Petra (danas Šetalište XIII. divizije). Prema dokumentima u Državnom arhivu u Rijeci, nacrti palače i zahtjevi za izdavanje građevinske dozvole potječu s početka 1931. godine. Građevinska dozvola stigla je u ožujku 1931. godine. No, zbog novog smjera ulice, morao se 1933. godine raditi novi projekt.
Palača Alga nalazi se između gradske ceste Piramida – Plumbum s gornje strane i Šetališta s donje. To je prvi opsežniji projekt Davida Bunettea, graditelja koji će u narednim godinama podignuti “pola Sušaka”. Izvorno je zamišljena kao jednostavna četverokatnica, a realizirana kao moderna peterokatnica s istaknutim središnjim rizalitom, detaljima poput kružnog prozora i izlazom na krovnu terasu. Laboratorij je bio na mezaninu i imao je prostorije za pripremu, skladištenje i otpremu preparata, raspoređene oko središnjeg svjetlarnika, parfumerije te južno smještenih ureda. Do viših katova, s spremišnim i stambenim prostorima, vodi moderna ostakljena stubišna vertikala koja se visinom ističe od ostatka zgrade. Devet luksuzno opremljenih stanova moglo se unajmiti po cijeni koja je odgovarala tadašnjoj prosječnoj plaći. Uporabna dozvola za zgradu na adresi Prestolonasljednikovo šetalište br. 3 izdana je 5. lipnja 1937. godine.
David Bunetta (Mrkopalj; 29. XII. 1891. — Rijeka, 10. VII. 1964.) završio je berlinsku Akademiju za arhitekturu. U atelijeru arhitekta Paula Bonatza radio je na idejnom projektu novog kolodvora u Stuttgartu. U Rijeku je stigao pred Prvi svjetski rat i tu je s Milanom Čalogovićem projektirao Lučka skladišta. Nakon rata radio je u poduzeću Ferrobeton Sušak. Projektirao je javna skladišta i stambene zgrade na Bulevardu te rekonstruirao hotel Park. Sklon je eklekticizmu s utjecajima berlinske škole arhitekture. Poslije je radio pod utjecajem Viktora Kovačića. Svoj stil prenosio je na ostale sušačke graditelje. Nakon Drugog svjetskog rata radio je u Rijeka-projektu i potpisao industrijske i brodogradilišne objekte (proširenje tvornice papira u Rijeci, 3. maj u Rijeci, Uljanik u Puli, Titovo brodogradilište u Kraljevici). Bavio se i arhitekturom intimnih prostora u riječkom Starom gradu.
Postavljanjem spomen-ploče odaje se priznanje Dinku Budaku i Vladimiru Kezeleu, poslovanju i proizvodnji Alge Sušak, te radu arhitekta Davida Bunettea. Postavljanje je zajednička inicijativa Muzeja grada Rijeke, JGL Muzeja farmacije i Kluba Sušačana.
Istaknuta i ostale fotografije: Muzej grada Rijeke
#Ljekarničko-kozmetički laboratorij Alga #Muzej grada Rijeke #Palača Alga #spomen-ploča #Sušak
