Dvodnevni stručni skup, održan u četvrtak i petak u Državnom arhivu u Rijeci, okupio je niz stručnjaka, znanstvenika i posjetitelja te potvrdio važnost interdisciplinarnog pristupa u istraživanju povijesti Istre i Kvarnera. Tijekom dva dana predstavljeno je ukupno devetnaest izlaganja koja su obuhvatila različita područja – povijest, pravo, arhivistiku, konzervaciju i povijest umjetnosti – pružajući sveobuhvatan uvid u razvoj regije od srednjeg vijeka do kasnog novog vijeka. Program je ponudio detaljan pregled materijalne baštine, pravnih sustava, arhivskih dokumenata i umjetničkih procesa, ali i otvorio pitanja tema koje još uvijek zahtijevaju dodatna istraživanja, osobito razdoblja ranog srednjeg vijeka, gdje je materijalna baština oskudna.
Ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci Markus Leideck izrazio je zadovoljstvo uspjehom skupa i kvalitetom izlaganja:
„Mislim da je skup bio iznimno uspješan, vrlo lijep i dobro posjećen. Imali smo devetnaest kvalitetnih izlaganja iz različitih područja, što je u potpunosti ispunilo naša očekivanja. Posebno me dojmilo kako se sve teme skladno nadopunjuju i zajedno daju zaokruženu sliku našega istarsko-kvarnerskog područja od srednjeg vijeka do kasnog novog vijeka. Ovakvi su skupovi važni ne samo zbog razmjene znanja, nego i zbog susreta, povezivanja i razmjene iskustava.“
Posebno se istaknulo solo izlaganje Ive Gobić-Vitolović, više konzervatorice-restauratorice i voditeljice Odjela za konzervaciju i restauraciju Državnog arhiva u Rijeci. U svom predavanju detaljno je predstavila konzervatorsko-restauratorske postupke primijenjene na izrazito staroj i oštećenoj arhivskoj građi – od čišćenja i dezinfekcije do stabilizacije i digitalizacije. Naglasila je važnost svakog koraka u procesu kojim se gradivo ponovno čini dostupnim istraživačima i javnosti:
„Predstavila sam kako se skrbi o arhivskom gradivu, kombinirajući arhivističku obradu i konzervatorsko-restauratorske zahvate. Pokazala sam proces od preuzimanja izrazito oštećene građe, preko čišćenja, dezinfekcije i stabilizacije, do digitalizacije, čime gradivo ponovno postaje dostupno korisnicima. Cilj je da arhivsko gradivo ne bude samo pohranjeno, nego istraživo i interpretativno korisno, čime doprinosimo očuvanju kulturne i povijesne baštine.“
U sklopu skupa izlaganja su održali i drugi stručnjaci. Luka Nalis, asistent na Pravnom fakultetu, govorio je o Riječkom statutu iz 1530. godine i institutu dosjelosti, koji je stanovnicima jamčio pravnu sigurnost i omogućavao stjecanje vlasništva nakon određenog vremena posjedovanja nekretnina ili pokretnina. Nalis je istaknuo:
„Važno je razumjeti da je Riječki statut stanovnicima pružao pravnu sigurnost. Nakon proteka određenog vremena nitko vam više nije mogao osporiti vlasništvo niti tvrditi da morate otići. To je ključno za razumijevanje društvenog uređenja toga vremena.“
Prof. dr. sc. Marijan Bradanović s Filozofskog fakulteta u Rijeci predstavio je višedesetljetni rad na istraživanju arhitekture, kiparstva i dekorativne plastike s kraja 15. i početka 16. stoljeća na Kvarneru i području Vinodola. Posebnu je pozornost posvetio analizi naručitelja, graditelja i društvenog konteksta umjetničkog stvaralaštva:
„Bavio sam se širokim spektrom tema i odnosa koji obuhvaćaju prostor od Osora do Paga i Raba. Ovakvi su skupovi iznimno važni jer omogućuju suradnju povjesničara umjetnosti, pravnih povjesničara, klasičnih povjesničara i arhivista, što daje potpuniju sliku povijesnih procesa koje istražujemo.“
Skup je obuhvatio i praktične prikaze rada s arhivskom građom, uključujući metode konzervacije i digitalizacije te načine na koje se gradivo ponovno čini dostupnim istraživačima i javnosti. Sudionici su imali priliku vidjeti kako arhivistička obrada i restauratorski zahvati zajedno omogućuju očuvanje kulturne baštine i njezinu suvremenu interpretaciju.
Dvodnevni skup jasno je pokazao koliko su suradnja i razmjena iskustava među različitim strukama važni za razumijevanje povijesnih procesa. Sudionici su istaknuli da ovakvi susreti stvaraju temelje za buduće projekte te potvrđuju arhiv kao aktivno mjesto istraživanja i kulturnog djelovanja, dok je izlaganje Ive Gobić-Vitolović snažno pokazalo kako stručni restauratorski rad omogućuje arhivskom gradivu da zadrži svoju kulturnu, povijesnu i identitetsku vrijednost.
Istaknutu fotografiju snimila Ana Marija Ilić
#Državni arhiv u Rijeci #stručni skup
