Dvorana susreta Gradske knjižnice Rijeka ovog je utorka u 18:00 sati bila mjesto predstavljanja dugoočekivanog prijevoda romana „Papirnati konj“ autora Osvalda Ramousa, talijanskog pjesnika i kulturnog djelatnika koji je najveći dio svog života proveo upravo u gradu na Rječini. Veliki riječki autor 20. stoljeća dočekao je svoj prijevod na hrvatski, a sve se odvilo u suradnji s Istarskim ogrankom Društva hrvatskih književnika. Na predstavljanju knjige sudjelovali su prof. dr. sc. Gianna Mazzieri Sanković, prof. dr. sc. Irvin Lukežić i dr. sc. Boris Domagoj Biletić, dok je roman prevela Lorena Monica Kmet. Autobiografski roman „Papirnati konj“ djelo je pisano na talijanskom jeziku, a knjiga je dobila svoju hrvatsku verziju u izdanju Istarskog ogranka DHK Pula i Čakavskoga sabora.
Susret je otvorio ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka Niko Cvjetković, a na njega se nastavio urednik romana dr. sc. Boris Domagoj Biletić, te prisutne uveo o priču o Osvaldu Ramousu i roman „Papirnati konj“, naglasivši da iako se sam autor ne može oglasiti, za njega će večeras govoriti prof. dr. sc. Gianna Mazzieri Sanković s odjeka za talijanistiku Filozofskog fakulteta Rijeka, gdje odnedavno postoji i kolegij posvećen ovom bitnom riječkom autoru. Brojni prisutni imali su priliku čuti ulomke s početka i kraja romana, prvo na talijanskom, a potom i na večeras predstavljenom prijevodu na hrvatski jezik.
Zatim je mikrofon preuzeo prof. dr. sc. Irvin Lukežić s odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci, te autora predstavio riječima: „Osvaldo Ramous u svom romanu, skromno i krajnje nepretenciozno, kroz osobnu sudbinu svoga fiktivnoga junaka Roberta prikazuje kolektivnu sudbinu jednog politički i kulturno podijeljenog grada izloženoga sudbonosnim transformacijama tijekom 20. stoljeća, pri čemu se potpuno promijenila njegova građanska supstancija i pripadajuća kultura. Ramous se tako u svom romanu otkriva i razotkriva kao krunski svjedok jedne burne i dramatične epohe previranja i velikih promjena pri čemu se mijenjao i on sam.“
Pošto je sam autor za sebe govorio kako je na prvom mjestu pjesnik, ne čudi da je roman napisan lirskim stilom, dok radnja romana kreće ususret 1. svjetskom ratu, završava u 2. svjetskom ratu, te se može reći da je i biografija grada Rijeke prve polovice 20. stoljeća. Osim što piše o gradu i njegovoj povijesti, to čini i kroz priče i sudbina ljudi i fiktivnog junaka romana Roberta. Ljudske priče su za Ramousa bile bitna sastavnica, a dubljim istraživanjem teksta ispostavilo se kako su i povijesni momenti u romanu zapravo činjenice potkrijepljene u povijesnim knjigama.
Razlog prijevoda ovog djela jest i jačanje veze između talijanske i hrvatske kulture, u prvom redu lokalno, ali i šire, a predstavlja i simbolički čin autorovog obraćanja javnosti i na hrvatskom jeziku.
