Bez Carpathie, malo toga bi se znalo o posljednjim trenucima Titanika. Sudbina ovih brodova postala je neraskidivo povezana. Brodarska kuća Cunard Line, otvorila je 1903. redovnu putničku liniju Rijeka – New York – Rijeka. Brodovi na ovoj liniji prevozili su ekonomske emigrante iz srednje Europe u Novi svijet. Među njima je bio Carpathia, porinut u brodogradilištu Swan & Hunter u Newcastleu, dugačak 165 metara, širok 20 metara, sa zapremninom od 13.564 BRT-a. Putovanje preko Atlantika trajalo je 18-20 dana.
Carpathia je bila prekooceanski putnički brod, čiji je vlasnik bila kompanija „Cunard line”, plovio je na prekooceanskoj liniji Rijeka – New York. Izbijanjem Prvog svjetskog rata linija je ukinuta, a posljednji Cunardov brod koji je napustio Rijeku bila je upravo „Carpathia”, 22. srpnja 1914. Carpathia je tijekom rata korištena u vojne svrhe, sve do njezina torpediranja od strane njemačke podmornice 1918. Ni po čemu nije bila iznimno poznata do trenutka svojeg uključivanja u akciju spašavanja preživjelih putnika i posade Titanica.
Carpathia je isplovila 11. travnja 1912., krećući iz njujorške luke prema Rijeci sa 700 putnika. Noću 15. travnja, rutinska posada Carpathie prekinuta je SOS signalima. Kapetan Arthur Henry Rostron naredio je skretanje s rute i plovidbu prema izvoru signala, udaljenom 58 milja. Brod je postigao brzinu od 17,5 čvorova i stigao na mjesto nesreće sat i 40 minuta nakon potonuća, spašavajući stradale tijekom četiri sata. Riječanin Giuseppe (Josip) Car, član Carpathijine posade, pridružio se kolegama u spašavanju preživjelih, unatoč tek jednom mjesecu staža na brodu.
Na Carpathiji je tada služilo sedamdesetak hrvatskih članova posade, a nakon riskantne akcije spašavanja Carpathia je spasila više od 700 brodolomaca. Herojstvo posade na Carpathiji detaljno je dokumentirano i ostaje kao primjer velike požrtvovnosti, hrabrosti i humanosti. Hrvatska je imala 30 svojih građana na Titanicu, od kojih je 27 poginulo, kao i 76 hrvatskih mornara na Carpathiji.
Carpathia je zaplovila prema New Yorku, gdje je stigla 18. travnja, a potom se vratila prema Rijeci 20. travnja. Kad je pristala 5. svibnja, dočekana je ovacijama. Carpathia je postala simbol herojske brige za brodolomce i nesebične ljudskosti, zahvaljujući svojoj hrvatskoj posadi. Ostaje u svjetskoj pomorskoj povijesti do danas.
Danas, Orlandov (u Carpathijino vrijeme Rudolfov) gat u Rijeci podsjeća na njezin povratak. U Rijeci je prije 21 godinu pronađen desetljećima izgubljen i zaboravljen spasilački prsluk s Titanica. To je jedini prsluk s Titanika u Europi. Sačuvao ga je član posade Carpathije, Josip Car. On je plovio na Carpathiji, tamo je radio kao konobar i nakon što su putnici bili na sigurnom, oni koji su preživjeli, on je uzeo ovaj prsluk za uspomenu. Josip Car dugo je ovaj prsluk držao kod sebe, on je bio u njegovoj obitelji, sve dok ga nije 1938. poklonio Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja. Kao jedan od pet sačuvanih primjeraka u svijetu, a jedini u Europi, prsluk je spomen na junake s broda Carpathia, ali i izravna poveznica brodova Titanic i Carpathia s Rijekom te se čuva u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka.
Istaknuta fotografija: Carpathia u riječkoj luci; izvor: PPMPH
#brod #Carpathia #prsluk za spašavanje #Rijeka #Titanic
