Na današnji dan 1868. godine rođen je Rikard Lenac, istaknuti političar, publicist i odvjetnik, čiji je rad ostavio dubok trag u kulturnom i političkom životu Rijeke i šireg područja.
Nakon što je završio gimnaziju u Rijeci 1884. godine, Lenac je nastavio svoje školovanje u Zagrebu, gdje je 1889. doktorirao rigorozom na Pravoslovnom i državoslovnom fakultetu. Kasnije je školovanje nastavio u Budimpešti, gdje je 1892. godine diplomirao, a 1894. položio odvjetničke ispite. Od 1888. godine bio je odvjetnički perovođa, a od 1894. i odvjetnik u Rijeci, gdje je radio sve do 1929. godine, kada je premješten u Sušak. Uz odvjetničku praksu, Lenac je bio i predavač na Trgovačkoj akademiji u Rijeci od 1912. do 1914. godine, gdje je predavao poznavanje zakona. U Rijeci je također aktivno sudjelovao u kulturnom i političkom životu, osobito kroz svoj angažman u Organizaciji za unapređivanje hrvatstva, čiji je bio član upravnog odbora 1905. godine.
Lenac je bio i predsjednik Narodne čitaonice Riječke, koju je vodio uoči Prvog svjetskog rata, a tu je poziciju iskoristio za promicanje kulturnog i političkog programa koji je naglašavao očuvanje hrvatskih nacionalnih prava. Tijekom tog razdoblja pokrenuo je i “Ljetopis Riječke narodne čitaonice”.
Godine 1918., nakon što je Hrvatski sabor odlučio imenovati Lenca velikim županom za Grad Rijeku, suočavao se s otporom novoosnovanog Talijanskog nacionalnog vijeća. Ovaj politički sukob kulminirao je 17. studenog iste godine, kada je talijanska vojska zauzela grad. Lenac je potom sudjelovao u delegaciji Kraljevstva SHS na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, gdje je uz L. Vojnovića, A. Belića i F. Šišića objavio knjižicu La question de l’Adriatique. Fiume (Rieka), koja se smatra doprinosom međunarodnoj raspravi o pitanjima Jadranskog prostora.
Nakon povratka iz Pariza, Lenac je nastavio politički rad, te je 1919. godine izabran u Privremeno narodno predstavništvo Kraljevstva SHS. Međutim, nakon razočarenja zbog ishoda Mirovne konferencije, razriješen je sa svog položaja velikog župana u studenom 1920. godine na osobni zahtjev. Vratio se odvjetništvu u Rijeci, gdje je nastavio svoj politički angažman sve do aneksije Rijeke Kraljevini Italiji 1924. godine.
Kroz cijeli svoj život, Lenac je bio aktivan u pisanju i prevođenju, te je objavio brojne radove o kulturno-historijskim, pravnim i društveno-političkim temama u različitim periodičnim publikacijama, uključujući Riečki list, Vienac, Primorske novine, Obzor, Književni horizonti i mnoge druge. Također je autor knjižice Kućna communio pro diviso – etažna svojina (Zagreb, 1939.) i suradnik Hrvatske enciklopedije HIBZ-a.
Lenac je bio i predsjednik Primorskoga sokola na Sušaku 1903. godine i aktivan član Društva za potporu siromašnih i vrijednih učenika Hrvatske velike gimnazije u Rijeci. Njegova ostavština, koja uključuje bogatu knjižnicu koju je 1931. godine darovao Gradskoj biblioteci u Sušaku, danas se čuva u riječkoj Naučnoj biblioteci, a pisana mu je ostavština pohranjena u Državnom arhivu i Pomorskom i povijesnom muzeju u Rijeci.
#ArtKvart #Na današnji dan #NDD #Rijeka #Rikard Lenac
