Prije više od 170 godina, na današnji dan 1852. godine, riječki planinari poduzeli su prvi uspon na Učku. Uspon je ovjekovječen objavljivanjem u zagrebačkom časopisu „Neven”. Riječanin Avelin Ćepulić u časopisu „Neven” objavio članak pod nazivom „Zora na Učki” u kojem opisuje uspon riječkih planinara na vrh Učke. Taj članak predstavlja prvi planinarski putopis u hrvatskoj književnosti.
Uspon i njegovo dokumentiranje dogodili su se prije nego što su osnovani prvi planinarski klubovi u svijetu – British Alpine Club (1857) i Der Osterreichische Alpenverein (1862).
Prvi zabilježeni uspon na vrh Učke izveo je 1722. godine Zanichelli, botaničar iz Venecije. Tijekom sljedećih 150 godina, Učku su pohodili brojni botaničari i geolozi iz različitih zemalja, privučeni bogatim biljnim pokrovom planine. Ljudevit Rossi postao je prvi hrvatski botaničar koji je istraživao obronke Učke, posjetivši ih 1872.
Saski kralj Friedrich August II., također strastveni botaničar, uspinje se na vrh Učke 10. svibnja 1838. godine u pratnji Josipa Jelačića. O tom posjetu svjedoči kamena ploča s latinskim tekstom postavljena u Lovranu.
Učka je stekla popularnost zahvaljujući Opatiji, koja je bila popularno turističko odredište za europsku aristokraciju. Mnoge aristokratske ličnosti onoga doba pohodile su Učku i divile se njenoj ljepoti. Kako se razvijao turizam uz morsku obalu, tako je napredak polako osvajao i obronke Učke. Turistički uredi redovito su predlagali krstarenje Kvarnerom ili „visoko isplativu brdsku turu“ na vrh Učke.
Tako je Učka, dotada interesantna samo znanstvenicima, postala omiljena među planinarima, izletnicima i turistima koji su se odmarali u Opatiji. Poklon i cijela Učka postali su omiljeni izletnički cilj turista s Opatijske rivijere. Planinska kuća na Poklonu bila je ugodno prenoćište iz kojeg se mogao poduzeti pohod na sam vrh i promatrati izlazak sunca, najveličanstveniji trenutak svakog pohoda na vrh Učke.
Godine 1874. osniva se Hrvatsko planinarsko društvo, čime su Hrvati postali deveti narod na svijetu koji ima svoje planinarsko društvo. Bečki arhitekt Ferdinand Brodbeck osniva 1885. godine Club alpino Fiumano (CAF), a iste godine OTC svečano otvara novi put na Učku (Opatija – Veprinac – Učka). Godine 1887. 150 bečkih izletnika pohodi Učku, a na Poklonu se otvara planinarska kuća Kronprinzessin Stephanie Haus, prvi planinarski objekt na Učki. Osnovano je Primorsko planinarsko društvo 1888. godine, a uglednici poput Frana Supila i Vladimira Nazora posjećivali su Učku. Na Vojaku je 1911. izgrađena kula na inicijativu “Oesterreichischer Touristen Club”, dok Guido Depoli 1913. objavljuje planinarski vodič “Guida di Fiume e dei nostri monti” u kojem opisuje uspone na Učku.
Nakon Drugog svjetskog rata i osnivanjem prvih planinarskih društava u Rijeci i Opatiji, planinari su organizirano pohode Učku. Godine 1965. otvoren je planinarski dom na Poklonu. Brojne planinarske staze na području Učke i Ćićarije čekaju da ih otkrijete i istražite. One vode do najljepših vidikovaca, starih i napuštenih zaseoka, mjesta gdje se povijest, tradicija i mitologija isprepliću u savršenom skladu i u najljepšem okružju – prirodi.
Istaknuta fotografije: Parkovi Hrvatske
