Ispred mauzoleja Lavala Nugenta (1777. – 1862.) na Trsatskoj gradini nalaze se dvije skulpture baziliska, djelo austrijskog kipara Antuna Dominika Fernkorna (1813. – 1878.), koje potječu iz druge polovice 19. stoljeća. Dugi niz godina na istom mjestu stajala je samo jedna skulptura, no izvorno su ispred mauzoleja bile postavljene dvije skoro identične skulpture baziliska, popularno poznate kao trsatski zmajevi. Vremenom je jedna od skulptura uništena, a u depou Muzeja grada Rijeke godinama je čuvano oko 70 posto njezinih fragmenata. Grad Rijeka 2012. godine pokreće projekt restauracije skulptura te skulpture šalje u Ljevaonicu umjetnina Ujević koja ih na današnji dan 2013. godine obnovljene vraća na Trsat
Jedan od značajnih projekata Grada Rijeke na Gradini Trsat bio je rekonstrukcija i izrada replike te postavljanje skulpture baziliska, a restauracija je obuhvatila i sanaciju skulpture koja se već nalazila ispred trsatskog mauzoleja. Grad Rijeka je uložio sredstva spomeničke rente u iznosu od 439.350,00 kn u rekonstrukciju i restauraciju skulptura.
Trsatski zmajevi s pijetlovim glavama mitska su bića s osobinama zmije, zmaja i pijetla, a njihovi mladunci kokatrisi su pogledom ubijali čak i vlastite roditelje. Jedini način da ih se uništi bio je da im se podmetne zrcalo, jer bi tada pogibali od vlastitog pogleda. Mali monstrumi bili su dio plemićkog grba obitelji Nugent, a njihove skulpture na Trsatskoj gradini izlivene su u Fernkornovoj Carsko-kraljevskoj ljevaonici u Beču.
Austrijski kipar Antun Dominik Fernkorn, poznat po autorstvu spomenika banu Jelačiću na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, izradio je oko 1862. dvije brončane skulpture baziliska za mauzolej feldmaršala Lavala Nugenta. Skulpture su bile izvedene u paru, gotovo identične osim nekih detalja i atributa. Trsatski bazilisci visoki su 1.40 metara, a linija od vrha krijeste pa do kraja repa dugačka im je 3.80 metara.
Bazilisk na istočnoj strani drži feldmaršalski štap i povelju, dok onaj na zapadnoj strani drži štit.
Trsatski frankopanski kaštel na Trsatu kupio je i obnovio maršal Laval Nugent (1777. – 1862.) kojeg se često naziva “posljednjim Frankopanom, gospodarom Trsata”. Bio je grof, vitez reda Zlatnog runa, zapovjednik Reda Marije Terezije i rimski princ. Rodio se u Ballynacoru u Irskoj, a umro je u Bosiljevu.
Laval Nugent rođen je u studenom 1777., u Ballynacoru u Irskoj. Mladost provodi u vojsci i dobiva brojna odlikovanja. 1813. godine kao austrijski vojskovođa ulazi s odredom vojnika u Rijeku iz koje se povlače Francuzi. Iako ga je kasnije vojevanje odvelo prema Trstu i Veneciji, pa prema Napulju, ljubav ga je vratila u Rijeku. Tijekom kampanje u Italiji, 1815. u Rim vraća prognanog papu Pija VII, a na napuljsko prijestolje restaurira kralja Ferdinanda I Bourbona. Ženi groficu vojvotkinju Giovannu Sfozza, koja je srodnik Frankopana. Tada započinje Lavalov interes za Frankopane i Hrvatsku.
Godine 1824. godine prvo kupuje stari frankopanski grad Trsat, ubrzo i drugi stari frankopanski grad Bosiljevo, a 1837. godine u zamjenu za Dubovac vojnoj komandi gradi na obali Kupe suvremenu i prostranu barutanu, nakon čega restaurira ruševine i tog kaštela.
Laval Nugent nije pristupio obnovi Trsata da bi unutar njega uredio sebi dom, nego je zamišljeno kao mjesto u kojem će taj strastveni kolekcionar smjestiti svoju bogatu zbirku umjetnina i imati zadnje počivalište. Tu on 1843. osniva Museum Nugent, a za prvog upravitelja muzeja postavlja Mijata Sabljara.
#Bazilisk #Rijeka #Trsat #Trsatski bazilisci #Trsatski zmajevi
