Već je četvrti tjedan blokada u Srbiji, izazvanih novosadskom tragedijom koja se odvila 1. studenog ove godine u kojoj je 15 ljudi izgubilo živote. Sva sveučilišta, kao i njihovi fakulteti u Srbiji prestali su s radom, dok glavnu riječ od samih početaka vode studenti.
Iako su hrvatski čitatelji navikli svako malo nailaziti na novinske članke o prosvjedima protiv režima Aleksandra Vučića u Srbiji, ono što čini ove demonstracije jedinstvenima je njihova organizacija. Posve je jasno da su sustavni nemar i korupcija bili razlog pada nadstrešnice novosadskog kolodvora, čija je restauracija i obnova navodno završena početkom srpnja ove godine. Upravo su zbog ovih razloga, kao i autokratske samovolje predsjednika Vučića i vladajuće Srpske napredne stranke s kojom su svi već dobro upoznati, studenti širom Srbije krenuli samoinicijativno zauzimati svoje fakultete i blokirati njihov rad. Sve je započelo sasvim spontano, sa svim odlikama pravog grassroots pokreta. Tako su studenti nastavili baštiniti tradiciju svojih prethodnika, pa se tako interval od 28 godina između velikih studentskih demonstracija (1968. i 1996.) nastavio i 2024. godine. Blokada je započela s namjerom da se ispuni pet zahtjeva koje je jednoglasno donio plenum Filozofskog fakulteta u Beogradu:
- Objava sve dokumentacije koja se tiče rekonstrukcije Železnicke stanice u Novom Sadu koja je trenutno skrivena
- Odbacivanje optužbi protiv uhićenih i privedenih na prosvjedima
- Podnošenje kaznene prijave od strane MUP-a nadležnom javnom tužiteljstvu u Beogradu protiv osoba koje su fizički napale studente i profesore, a koje su, kako kažu, javnosti poznata po navodima medija kao: Milija Koldžić, Aleksandar Jokić, Dušan Kostić, Milena Aleksić i Ivan Stanišić
- Studenti zahtijevaju momentalnu potvrdu identiteta ovih osoba i njihovo daljnje procesuiranje. Ako se utvrdi da se neka od ovih osoba nalazi na javnim funkcijama, studenti traže njihove ostavke
- Povećanje izdvojenih sredstava za državne fakultete za 20%
Studenti su se deklarirali kao politički neutralni, te odbijaju suradnju s bilo kojom oporbenom grupacijom. Samim time studenti su jasno predočili da su samostalni i da nisu ni pod čijim utjecajem, te su spremni izboriti se za svoje zahtjeve sami. Zakonom je zabranjen ulazak policije na fakultete, pa tako režim Aleksandra Vučića ne može rješavati ovaj problem uobičajenim batinaškim taktikama koje smo navikli gledati preko naših ekrana. Naravno, sistemska hobotnica pokušava prijetnjama zaustaviti građansku mobilizaciju, kao i studente same. Dovoljno je samo navesti primjer velikog broja videozapisa gdje građani izlaze iz auta i unose se u lice studentima, ili primjer srpskog influencera i aktivista Milana Maglova kojemu su razbili auto i prijetili životu njegovog tek rođenog djeteta samo kako se ne bi izjasnio da je na strani studenata.
Unatoč ovom nadasve mafijaškom nošenju s političkim neistomišljenicima, mobilizacija je već započela. Studentima su se pridružili i njihovi profesori i mentori, kao i odvjetnici i poljoprivrednici. Primjerice, Advokatska Komora Beograd odvojila je 500 tisuća dinara kako bi nabavila vreće za spavanje studentima u blokadi, a potrebno je spomenuti i velike demonstracije na Slaviji 22. prosinca gdje su deseci tisuća ljudi došli podržati studente. Osim prosvjeda, narod podržava studente u blokadi i slanjem hrane, koju studenti dijele jedni s drugima, ali i kolegama s drugih fakulteta, kao i beskućnicima. S razlogom su ovi prosvjedi posve drugačiji od svih prethodnih, a to je vidljivo i u nervozi vlastodržaca koji ih više ne mogu zaustaviti.
S obzirom na to da još od 1. studenog pratim razvoj situacije u Srbiji, a i sudjelovao sam na prosvjedu riječkih studenata na Trsatu ispred Filozofskog fakulteta 13. prosinca gdje je iskazana podrška kolegama u Srbiji, odlučio sam za vrijeme trodnevnog posjeta prijateljima u Beogradu prošlog tjedna doći i na Filozofski fakultet i vidjeti kako blokade funkcioniraju, ali i porazgovarati s kolegama o ovim temama.
Po prozorima Filozofskog fakulteta zalijepljeni su brojni transparenti jasno vidljivi svima u prolazu, a i brončani spomenik pjesnika Petra II. Petrovića Njegoša, jednog od najprepoznatljivijih simbola fakulteta, se također priključio prosvjedima, držeći transparent na kojem piše: „U vrijeme studenata biće svaka riječ ubojita!“ Na ulazu na fakultet uvijek se nalazi nekoliko studenata koji provjeravaju iksice i studentske indekse bez kojih se ne može ući unutra. Već na ulazu sve je vrvjelo od aktivnosti, a osim obilaska 4. kata s kolegama povjesničarima ušao sam i u Amfiteatar „Georgije Ostrogorski“ na sjednicu plenuma, oko kojega se naposljetku sve i vrti.
Koncipiran kao studentsko tijelo, plenum je ujedno i oblik direktne demokracije, gdje se bilo tko od studentica i studenata može javiti i izjasniti svoje stajalište, nakon čega ostali glasaju za ili protiv prijedloga. Plenum je ujedno i taj koji je izglasao pet zahtjeva upućenih vlastima zbog kojih su blokade i započele.
O blokadama sam odlučio porazgovarati pokraj Njegoša s Rastkom Vujićem, studentom diplomskog studija povijesti na Filozofskom fakultetu u Beogradu i članom radne skupine za logistiku. Izrečena mišljenja i stajališta isključivo su Vujićeva, te ne predstavljaju službene stavove plenuma Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Kako bi obrazložio vašu odluku da stupite u blokadu Filozofskog fakulteta?
Od 2017. godine sam aktivni učesnik većine opozicionih protesta. Oni su u velikoj meri prolazili neuspešno i doživljaj nemoći nakon njihovih gašenja mi je gušio optimizam i veru u bolje sutra. Događaji iz maja prošle godine su me duboko potresli i ponadao sam se da ćemo iz jednog takvog traumatičnog događaja izaći empatičniji i ujedinjeniji. Nažalost, izgleda da je tek tragedija u Novom Sadu i smrt petnaestoro ljudi pogurala ljude da stanu jedni uz druge. Bol i bes koji sam osetio nakon pada nadstrešnice, uz ljudsku solidarnost, su me naterali da stanem uz kolege studente i podržim ih u borbi. Pored toga što tražim krivičnu i političku odgovornost zbog Novog Sada, ne mogu da stojim sa strane dok vladajuća koalicija šalje batinaše na studente koji izražavaju svoje ustavno pravo i zbog toga ih hapse!
Blokadu ste započeli s izglasanih pet zahtjeva upućenih državnim vlastima. S obzirom na dinamiku i sveobuhvatnost plenumskih debata koje se održavaju svakoga dana, jesu li se ti zahtjevi znatno izmijenili u posljednja tri tjedna ili su na popis dodani i novi?
Ne, naprotiv. Došlo je do dodatne konkretizacije zahteva. Iako vlast smatra da je izašla studentima u susret i ispunila naše zahteve, to se nije desilo. Novi zahtevi se neće dodavati, makar dok se ovi ne ispune. Kako bi se oni ispunili, institucije treba da rade svoj posao kako piše u zakonu!
Koliko je vremena bilo potrebno za formiranje i funkcioniranje plenuma kao zasebnog tijela kojim studentice i studenti direktnom demokracijom odlučuju o stvarima koje se tiču njihovog matičnog fakulteta?
Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, manje od dva dana i dva zasedanja. Ipak Filozofski ima dugu tradiciju blokada i pobuna zbog čega nam je bilo lakše da obnovimo i osposobimo studentska tela. Već na prvom Plenumu su organizovane radne grupe, koje su bile, a i dalje su otvorene za sve studente. Na drugom plenumu radne grupe su iznele svoje izveštaje koji su nakon debate prihvaćani.
Plenum Filozofskog fakulteta od samoga početka naziva sebe nestranačkim tijelom. Koji su razlozi zašto ste odlučili stupiti u prosvjede sami, bez sklapanja privremenih savezništava s, primjerice, članovima opozicije?
Plenum je nestranačko telo i nadam se da će kao takav ostati do svog raspuštanja. Jedan deo opozicije predstavlja staru, takozvanu demokratsku vlast. Oni su sa razlogom izgubili vlast 2012. godine i očigledno i dalje nemaju poverenje naroda. Sa druge strane, postoje nove opozicione grupe koje su nastale u decenijskoj vladavini SNS-a, koje su pune mladih i nemaju iskustvo držanja vlasti. Iako postoje razlike između ovih grupa, ja verujem da studenti ne žele da budu povezani sa njima i time skrenu pažnju sa svojih zahteva kao i da daju vlasti legitimitet da odbaci zahteve na tim osnovama. Sa praktičnije strane, plenum je demokratsko telo. Neki studenti se slažu sa nekim opozicionim strankama dok se drugi ne slažu. Kako bismo izbegli dodatno deljenje i zadržali fokus na našim zahtevima, ova odluka je poprilično opravdana. Ovo je naravno moje lično mišljenje, ali ne i zvanični stav plenuma!
Studenti su se podijelili u različite radne skupine unutar kojih obavljaju poslove vezane uz blokadu. Koje su radne skupine formirane do sada i koje su im funkcije?
Do sada je formirano oko 9 radnih grupa, a to su radne grupe za: strategiju, komunikaciju sa upravom, komunikaciju sa medijima, logistiku, donacije, slobodne aktivnosti, komunikaciju sa drugim fakultetima, bezbednost i za psihološku podršku studentima. Nazivi radnih grupa dovoljno ukazuju na njihova ovlašćenja. Kao sto sam spomenuo, u radne grupe mogu da uđu svi studenti Filozofskog fakulteta. Koordinatori radnih grupa, zajedno sa odabranim moderatorima, sastavljaju dnevni red plenuma i potom na plenumu predaju izveštaje i neke konkretne predloge o kojim se potom raspravlja i demokratski glasa.
Podrška studentima u blokadi došla je i iz Hrvatske. Kako su mediji okarakterizirali ovakve istupe vaših kolega iz susjedstva?
Nažalost kao i za druge vesti iz regiona, zavisi od medija. Takozvani opozicioni mediji su preneli poruke podrške uglavnom u dobronamernom duhu. Kao takve, poruke su primili i studenti. Sa druge strane, režimski ili prorežimski mediji su te poruke videli kao dokaz o inostranoj umešanosti u studentske proteste.
Većina vaših profesora i mentora su vam izrazili podršku, a naknadno su im se pridružili i odvjetnici i poljoprivrednici. Kako biste obrazložili ovakvu društvenu mobilizaciju u svega tri tjedna prosvjeda?
Naši zahtevi su politički. Ipak, oni su nestranački i upućeni su državnim institucijama koje dugo ne rade svoj posao. Studenti nisu jedina grupa koja trpi u ovom društvenopolitičkom sistemu. Ono pogađa sve slojeve i verujem da su bes zbog ubistva i korupcije u Novom Sadu, mladalačka i studentska energija, kao i validnost naših zahteva uspešno podstakle druge grupacije da nam se priključe u borbi!
Studenti su u blokadi već treći tjedan, bez doglednog završetka njihovih prosvjeda u skoroj budućnosti. Do kada mislite da će blokade trajati?
Dokle god je to potrebno! Naporno je održavati blokade, svesno pauzirati svoj akademski razvoj i živeti na fakultetu. Kolege se nedeljama nisu vraćale kuci, videli svoju porodicu, partnere i prijatelje. Ipak, svi znamo zbog čega smo ovde. Svesni smo da je iznad nas nadstrešnica i da je moramo pridržati. Dokle god se naši zahtevi ne ispune, institucije počnu da rade svoj posao i ustav ne krene da se poštuje, mi ostajemo!
Nakon tri dana provedena s kolegama u Beogradu, vratio sam se kući samo s jednom mišlju. Usprkos režimu koji se ne libi koristiti silu kako bi obeshrabrio svoje neistomišljenike, srpski su se studenti odlučno usprotivili i pobunili protiv ovog sadašnjeg stanja. Kako je i sam Rale pjesnički to dočarao pored Njegoša, samo je pitanje dana kada će se običan čovjek u šutnji naći pod nadstrešnicom koja će taman tada popustiti. Zabijanje glave u pijesak nikada nije, i nikada neće biti rješenje.
Sada sve ovisi o studentima i njihovoj ustrajnosti. Difamacijske kampanje režimskih medija ispostavile su se kao potpuni promašaj, a studentski pokret je sa svakim danom sve jači i uživa sve veću podršku građana u zemlji. ’68. i ’96. iznjedrile su reforme koje su studenti zahtijevali, a sada je red i na ’24.
Za sve kolegice i kolege koji se bore za pravdu po svim fakultetima u Srbiji samo ću reći isto ono što je pisalo i na mom transparentu na Trsatu 13. prosinca: uz vas smo.
Istaknuta i ostale fotografije: Filip Kralj
#blokada #blokada Filozofskog fakulteta u Beogradu #plenum #prosvjedi #Srbija #studenti
