Članak o tome kako Rijeka želi graditi višekatnice uz plažu izašao je i u stranim medijima. Autor teksta kojeg prenosimo u cijelosti je Thomas Maier.

Hrvatski lučki grad Rijeka želi graditi višekatnice na Jadranu. To bi moglo poslužiti kao model drugim gradovima. Ali postoji OTPOR.

DUBAI NA JADRANU

Loredana Varljen iz svoje kuće ima prekrasan pogled na Kvarnerski zaljev i nogometni stadion HNK Rijeka. Stadion se nalazi 50 metara niže, ispod strmih stijena, na samoj obali Jadranskog mora. Jedan je od najljepših stadiona u svijetu, a to ne misle samo navijači Rijeke. Na njemu su prije 100 godina nogomet igrali otac i djed njenog supruga. Sada se obitelj, zajedno sa susjedstvom i Građanskom inicijativom Kantride, suočava s izazovom predloženog gigantskog projekta rekonstrukcije tog prostora, koji bi, prema njihovom mišljenju, uništio ne samo Kantridu, nego bio i presedan za urbanizaciju hrvatske obale.

Nogometno igralište izgrađeno je 1912. godine na prostoru starog kamenoloma, pod legendarnim stijenama Kantride, koje i danas okružuju stadion. U prošlom stoljeću nekoliko puta je povećavan, a potom opet smanjivan ne bi li zadovoljio stroge zahtjeve europske nogometne federacije UEFA-e, na uskom prostoru, sa sjedištima za dobrih 10.000 gledatelja.

Prije devet godina klub se preselio na novoizgrađeni stadion, koji se nalazi nešto poviše, u susjedstvu Rujevica. Sve je to financirao predsjednik kluba i vlasnik HNK Rijeke, Damir Mišković. No za njega je to prijelazno rješenje. Poduzetnik koji se obogatio na naftnom biznisu odavno sanja o izgradnji novog stadiona Kantrida. Postojeći stadion se trenutno slabo koristi, ali oko njega se nalaze sportski tereni i atletska dvorana.

Prvi Miškovićev pokušaj da za novi projekt stadiona osigura investitore iz Kine, koji su tada bili vrlo aktivni u Hrvatskoj, nije uspio. Sada, međutim, vjeruje u veliko čudo: nešto prije Božića prošle godine predstavio je planove za futuristički „multifunkcionalni” stadion sa zakrivljenim krovovima i 14.000 sjedećih mjesta, koji želi izgraditi s konzorcijem tvrtki i međunarodnih financijskih fondova.

SKUPA INVESTICIJA

No projekt na gradskom zemljištu ima svoju cijenu: Miškovićevi planovi uključuju i hotel, tri visoka nebodera s luksuznim stanovima, tik uz stadion, na samoj plaži. Izgradnja stadiona financirala bi se vrtoglavim cijenama stanova za prodaju, koji se procjenjuju na 10.000 eura po četvornom metru. Konzorcij je procijenio troškove izgradnje na gotovo 150 milijuna eura, ali nova infrastruktura potrebna za funkcioniranje kompleksa, poput pristupnih cesta (op.a. samo dvije male, uske, strme ulice vode do stadiona i plaže) vjerojatno će koštati i nekoliko puta više.

Mišković je „povratkom na Kantridu” pametno zagrabio nostalgične osjećaje nogometne Rijeke – i probudio nadu u velika vremena koja dolaze. HNK Rijeka, koja je dosad bila zastupljena samo u Europskoj ligi, trebala bi zaigrati u Ligi prvaka. Dok je Hrvatska reprezentacija jedna od najboljih na svijetu zahvaljujući svojim zvijezdama koje igraju u inozemstvu, mala domaća liga to baš ne može pratiti.

Poduzetnik Mišković predstavlja se i kao urbani vizionar: Glavni projekt trebao bi Rijeci, koja se u posljednja tri desetljeća po broju stanovnika smanjila za trećinu i sada broji oko 100.000 stanovnika, kao industrijskom i lučkom gradu, donijeti hitnu potrebnu strukturnu promjenu. Mišković svoj kompleks visokih zgrada (op.a. od kojih bi jedna ujedno bila i najviša u Hrvatskoj, sa 116 metara visine) hrabro stavlja uz bok sa zgradama Barcelone, Dubaija ili Miamija.

Socijaldemokratski gradonačelnik Marko Filipović vidi tu priliku za unapređenje zapuštenog susjedstva, a time i cijelog grada, na međunarodnoj razini. Planovima za novu Kantridu puni su hvale i u nacionalnoj konzervativnoj Vladi u Zagrebu.

INDUSTRIJSKI GRAD U USPONU

Građanska inicijativa, pak, govori o „megalomanskom” projektu. „Uništava našu četvrt i obalni krajolik”. Sa svojim starim vilama, svojim plažama i malim ribarskim lučicama, svojim drvoredima i zelenilom, Kantrida je poseban biotop. Nekolicina nebodera već je dio susjedstva, no oni su razasuti po padinama i građeni za vrijeme Tita 1970-ih, za radnike i njihove obitelji koji su hrlili u tada nastajući industrijski grad, Rijeku.

Gradsko vijeće već je odlučilo o prvim izmjenama GUP-a (Generalnog urbanističkog plana) Urbanističkog plana uređenja. Umjesto sportsko-rekreacijske, nova bi „mješovita” namjena trebala omogućiti luksuznu izgradnju na samoj plaži i obali. Kantrida je nekoć bila najpopularnije riječko kupalište, sve dok u poslijeratnom razdoblju, pod Titovom forsiranom industrijalizacijom, zagađenje iz obližnjeg velikog brodogradilišta 3. maj nije onemogućilo kupanje. Nakon raspada Jugoslavije propala su i velika riječka industrijska poduzeća. Kako na Kantridi sada postoji uređen sustav kanalizacije, a lučko je gospodarstvo izgubilo na važnosti, stanovnici su ponovno vratili obalu i plažu javnoj namjeni.

Varljen iz Građanske inicijative Kantride i Ljiljana Došen, predsjednica Udruge Orehović organiziraju razna događanja na otvorenim javnim prostorima Kantride poput radionica za djecu, za koje je na plaži postavljena mala knjižnica na otvorenom, ili tečajeva kuhanja za odrasle. Ljeti organiziraju kino projekcije u večernjim satima na šetalištu uz more. Na plaži se nalazi lokalni beach bar, koji je u Rijeci stekao kultni status.

ZELENO-LIBERALNA STRANKA JE PROTIV

U riječkom Gradskom vijeću protiv izmjena GUP-a glasovala je samo zeleno-liberalna stranka Možemo! Za Nebojšu Zeliča, jednog od dvoje vijećnika ove opcije, ne radi se samo o Kantridi. „Izgradnja tri višekatnice direktno na plaži presedan je za cijelu Hrvatsku”, kaže. Sve su glasniji i arhitekti koji strahuju od probijanja brane nekontrolirane izgradnje na našoj obali. Hrvatska komora arhitekata stoga je 2013. godine pozvala na arhitektonski urbanistički natječaj u ranoj fazi projekta.

Pritisak investitora na hrvatsku obalu, hvaljenu zbog svoje ljepote, posljednjih je godina u stalnom porastu. Prošlogodišnjim povezivanjem s eurozonom, Vlada želi promicati ulaganja u važan sektor turizma koji donosi oko 20 posto bruto nacionalnog proizvoda – najviše u svijetu. No, euro je dodatno ubrzao inflaciju u Hrvatskoj, ionako visoku zbog rata u Ukrajini. Cijene su skočile u nebo na uštrb lokalnog stanovništva i turista.

No, to za sada ne zaustavlja građevinski bum u Kvarnerskom zaljevu kao i uzduž dalmatinske obale. Nekretnine su popularna investicija za domaće stanovništvo, a posebno za strane ulagače. One su i predmet špekulacija pošto u zemlji nema poreza na nekretnine. Unatoč brojnoj bespravnoj gradnji, hrvatska obala je, za razliku od primjerice Španjolske, pošteđena masovne izgradnje. U Hrvatskoj morska obala mora biti otvorena i dostupna javnosti – ta stara tekovina socijalističke Jugoslavije još postoji.

Prošle godine Vlada u Zagrebu razmatrala je donošenje novog Zakona o koncesijama koji bi tu praksu mogao promijeniti. No, od planova se odustalo nakon što je Možemo! peticijama prikupljalo glasove protiv. Riječki gradonačelnik Marko Filipović uvjerava da će planirana šetnica i plaža uz stadion ostati otvorene za javnost. No, uz tri luksuzna nebodera i hotel, teško da će biti tako.

U SLUŽBI TURIZMA

Rijeka, kao industrijski grad desetljećima pod talijanskim utjecajem, nikad nije bila prava turistička destinacija. No broj turista u posljednje se vrijeme znatno povećao, a istodobno su cijene nekretnina skočile u nebo. Ogromni napušteni industrijski prostori otvaraju nove mogućnosti za investitore u Rijeci, koja je 2020. bila Europska prijestolnica kulture.

Gradski vijećnik Zelič želi spriječiti da Rijeka doživi sličnu sudbinu južnodalmatinskih gradova Dubrovnika, Splita i Zadra, u kojima stare gradske jezgre služe isključivo turizmu. „Obiteljima je već sada gotovo nemoguće unajmiti ili kupiti stan u Rijeci”, kaže Zelič, koji želi spriječiti daljnju prenamjenu starih, ali i novih stanova u turistički smještaj.

Cijene u hrvatskim turističkim resortima često su više nego one u Španjolskoj ili Italiji. Mnogi Hrvati teško si mogu priuštiti život na moru. Budući da u zemlji već nedostaje kvalificiranih radnih mjesta, mladi, često dobro obrazovani, iseljavaju. Oko deset posto (400.000 ljudi) napustilo je Hrvatsku u proteklom desetljeću, a zemlja danas ima manje od četiri milijuna stanovnika.

Građevinski bum na obali i „ apartmanizacija” imaju ozbiljne posljedice na infrastrukturu i okoliš. U Opatiji, nekadašnjem poznatom ljetovalištu, samo nekoliko kilometara od Kantride, preopterećena mala obalna cesta ne može se više nositi s posljedicama graditeljske politike koja se stihijski i neplanski sprovodi na obroncima Učke. Zbog progresivne betonizacije, Opatija je ove zime uslijed obilnih kiša doživjela velike poplave.

BALONI S HELIJEM NA 116 METARA VISINE

Budući da jedinice lokalne samouprave imaju nedovoljno novca za adekvatnu infrastrukturu i pametan urbani razvoj, pokoravaju se volji privatnih investitora. „Rijeka je očajna”, govori Davor Mišković iz udruge Drugo more, opisujući raspoloženje u rodnom gradu koji ne može pronaći izlaz iz strukturne krize.

Građanska inicijativa Kantride još uvijek polaže nadu da se projekt novog multifunkcionalnog kompleksa na Kantridi može spriječiti i nastavlja prikupljati potpise protiv izgradnje triju luksuznih nebodera u četvrti s 5000 stanovnika. Za staru godinu, grupa građana poslala je poruku vidljivu svima. Baloni napunjeni helijem lebdjeli su iznad plaže i stadiona na visini od točno 116 metara, kako bi se pokazalo koliko će moćan i visok zapravo biti najveći od nebodera. Jer, vlasnik HNK Mišković i arhitektonski biro Zdjelar od kojeg je naručen novi projekt, vizualizacije su „uljepšali” – ili jednostavno manipulirali. Umjesto planiranih 35 katova, na prikazima ih se vidi samo 20-ak!

Originalni članka može se pročitati na sljedećoj poveznici.